Na kraju se od Hrvatske traži da pojača i konkretizira saradnju između svoje vlade i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), organizacije koja okuplja pojedine stranke s hrvatskim predznakom u BiH, a u kojoj bosanskohercegovački HDZ ima potpunu kontrolu.
Domovinski pokret, jedna od vladajućih stranaka u Hrvatskoj, objavila je tekst "Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini", koji su formalno predali na razmatranje u Saboru ove zemlje.
Rezolucija se bazira na deklaraciji koju su početkom juna objavili na svojoj stranici, a koja je izazvala brojne reakcije u BiH i Hrvatskoj, posebno zbog otvorenog poziva na formiranje nove federalne jedinice unutar naše zemlje, odnosno takozvanog "trećeg entiteta".
U rezoluciji, koju neće moći usvojiti bez podrške svojih partnera u vlasti HDZ-a, ponavljaju značajan broj zahtjeva iz deklaracije, a u prvoj tački se odnose na svoju procjenu mogućnosti Hrvata u BiH da koriste svoja ustavna prava.
"Sabor Republike Hrvatske ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti ravnopravnim s druga dva konstitutivna naroda, što hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini ostavlja neriješenim te ga čini predmetom legitimnog pojačanog interesa Republike Hrvatske", navodi se.
Dalje ističu da bi Hrvatska trebala pružati programsku, finansijsku i političku podršku obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama te institucijama Katoličke crkve u BiH radi "postizanja višeg stepena autonomije Hrvata u Bosni i Hercegovini".
U trećoj tački Domovinski pokret traži pritisak iz Hrvatske kako bi se ispunili dugogodišnji politički ciljevi stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, uključujući i "treći entitet".
"Sabor Republike Hrvatske zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske nastavak pružanja podrške ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkog sistema koja bi dovela do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao vlastite legitimne predstavnike, pritom uzimajući u obzir uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskog naroda s ciljem političke ravnopravnosti Hrvata", piše u ovom dokumentu.
Dalje se navodi da Hrvatska treba nastaviti podržavati evropski put BiH i nastavi dijeliti iskustva i znanja s ciljem efikasne provedbe reformi. Naglašava se da te reforme moraju "održavati tronacionalni (i multikonfesionalni) karakter Bosne i Hercegovine, uključujući političku, jezičku, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te trajno onemogućiti političku dominaciju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini".
Posebno sporna tačka je pod brojem pet, gdje DP od Hrvatske traži i potencijalne blokade na evropskom putu BiH dok se ne ispune određeni zahtjevi.
"Sabor Republike Hrvatske poziva Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini", ističe se.
Ništa manje sporna nije ni naredna tačka, u kojoj se traži targetiranje, pa čak i veće posljedice, osoba za koje DP smatra da se bave izbornim inžinjeringom u BiH.
"Sabor Republike Hrvatske s posebnom pažnjom prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom najoštrije osuđuje sve pozive na izborni inžinjering, posebno u smislu organizovanog preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata u domovima naroda i drugim tijelima. Parlament Republike Hrvatske poziva Vladu Republike Hrvatske da takve manipulacije nedvosmisleno osudi u okviru institucija Evropske unije i međunarodnih organizacija te da, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom (slijedeći diplomatsku praksu persona non grata), sankcioniše političke i javne zvaničnike iz Bosne i Hercegovine koji podstiču izborni inžinjering na štetu Hrvata u Bosni i Hercegovini", piše u ovom dokumentu.
Kao što je to bilo i objavljeno u medijima u susjednoj zemlji, jedna tačka ove rezolucije odnosi se i na reviziju dodijeljenih državljanstava Hrvatske građanima BiH.
"Sabor Republike Hrvatske poziva Vladu Republike Hrvatske da, uz puno poštovanje važećeg pravnog okvira i međunarodnih obaveza, provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka sticanja hrvatskog državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti, a odnose se na osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, uključujući i slučajeve pojedinaca koji sistematski podstiču izborni inžinjering, preglasavanje i narušavanje političkog položaja hrvatskog naroda, te da poništi nezakonito stečeni status hrvatskog državljanstva u slučajevima zloupotrebe zakonskih osnova. Revizija se treba temeljiti na dostupnim podacima o nesrazmjeru između broja evidentiranih državljana Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i historijsko-demografskih pokazatelja, radi zaštite položaja hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini te očuvanja kredibiliteta Republike Hrvatske", navodi se.
Na kraju se od Hrvatske traži da pojača i konkretizira saradnju između svoje vlade i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), organizacije koja okuplja pojedine stranke s hrvatskim predznakom u BiH, a u kojoj bosanskohercegovački HDZ ima potpunu kontrolu.
"Sabor Republike Hrvatske očekuje da predsjednik Parlamenta Republike Hrvatske, do kraja 2026. godine, u okviru međunarodne saradnje Parlamenta Republike Hrvatske, predloži smjernice za jačanje dijaloga i institucionalne saradnje s Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine kao najvažnijim političkim tijelom hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zagovornikom njegovih legitimnih političkih zahtjeva unutar Bosne i Hercegovine", piše u rezoluciji koju predlaže DP.
