Tragajući za ljetnom haljinom ili nekim drugim odjevnim predmetom, možda ste i sami naišli na „odlično“ sniženje od 50 posto koje traje “još samo danas”. Požurili ste da iskoristite priliku i kupili haljinu za 89,99 KM, uvjereni da ste prošli odlično, jer je njena navodna prvobitna cijena iznosila čak 179.99 KM.
Narudžba je završena, vi zadovoljni što ste ugrabili dobru ponudu, a onda vam samo nekoliko minuta kasnije ista ta haljina iskoči u newsfeedu — ovaj put u ponudi na Temuu. Gledate i ne vjerujete, upoređujete je s haljinom koju ste upravo kupili, a na glavi vam polako rastu magareće uši. Na Temuu potpuno ista haljina košta 24 KM i postaje vam jasno da ste, blago rečeno, preplatili svoju „povoljnu“ kupovinu, prenosi Buka.
Da li je moguće da pojedine trgovine u BiH kupuju jeftinu robu sa platformi poput Temua, a zatim je domaćim kupcima preprodaju po višestruko većim cijenama? Da stvar bude gora, navodno sniženje često može biti potpuna izmišljotina, jer proizvod možda nikada nije ni prodavan po „staroj“, znatno višoj cijeni. Uz to, u opisu robe nerijetko stoji da je riječ o ručno rađenim, unikatnim proizvodima od najkvalitetnijih materijala, koje izrađuju talentovani majstori, dok je u stvarnosti riječ o serijskoj robi upitnog kvaliteta.
Kako se zaštititi od ovakvih obmanjujućih praksi i šta učiniti ako ste već nasjeli, pitali smo Ombudsmana za zaštitu potrošača.
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH potvrđuju da se predstavljanje serijski proizvedene robe kao unikatne, autorske ili dizajnerske može smatrati obmanjujućom poslovnom praksom.
Ipak, upozoravaju da je jedan od ključnih problema to što se veliki dio takve robe ne prodaje preko registrovanih trgovina, već putem profila fizičkih osoba na društvenim mrežama.
Prema iskustvima Institucije, nijedna od nekoliko desetina ranijih žalbi koje su se odnosile na slične poslovne prakse nije bila usmjerena protiv registrovanih poslovnih subjekata. Prodaju su uglavnom obavljale fizičke osobe putem društvenih mreža.
U takvim slučajevima, navode iz Institucije, više se ne radi samo o kršenju potrošačkih prava, već potencijalno o prevari, za čije su istraživanje nadležni odjeli za visokotehnološki, odnosno cyber kriminal pri ministarstvima unutrašnjih poslova.
Lažna sniženja nisu dozvoljena
Trgovac, prema važećim zakonskim propisima u BiH, ne smije isticati sniženu cijenu uz znatno višu „prethodnu cijenu“ ukoliko ne može dokazati da je proizvod zaista ranije prodavao po tom iznosu.
Iz Institucije ombudsmana navode da registrovani trgovci danas rijetko pribjegavaju takvoj praksi, što pripisuju pojačanom radu Institucije i saradnji s nadležnim inspekcijskim organima tokom posljednjih nekoliko godina.
Međutim, isti problem i dalje je veoma prisutan na društvenim mrežama, gdje fizičke osobe proizvode reklamiraju uz „spektakularna“ sniženja i tvrdnje za koje često ne postoji nikakvo pokriće.
Dio odgovornosti, smatraju u Instituciji, snose i sami kupci, koji i dalje pristaju na kupovinu u slučajevima u kojima je već na prvi pogled očigledno da je ponuda „predobra da bi bila istinita“.
