Schmidt je 1. augusta 2021. godine i formalno preuzeo dužnost visokog predstavnika u BiH, nakon što je u maju iste godine ostavku podnio Valentin Inzko.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt će uskoro napustiti svoju poziciju, a njegov mandat se, kroz brojke, može gledati na različite načine.
Schmidt je 1. augusta 2021. godine i formalno preuzeo dužnost visokog predstavnika u BiH, nakon što je u maju iste godine ostavku podnio Valentin Inzko.
Drugi najduži mandat na mjestu visokog predstavnika
Iako njegov mandat još nije gotov, Schmidt će po odlasku postati visoki predstavnik s drugim najdužim mandatom u historiji. Više od njega je u BiH boravio samo Valentin Inzko, čiji rekord od 12 godina će teško biti oboren.
Pored Inzka, nešto duži period u BiH je proveo i Paddy Ashdown, koji je na mjestu visokog predstavnika bio blizu četiri godine (maj 2002. do januar 2006. godine).
Osim ovog trojca, niti jedan visoki predstavnik nije proveo duže od tri godine na ovoj poziciji.
Kako brojke mogu varati: Schmidt najmanje koristio bonske ovlasti, ali je svaki put bio upečatljiv
Još jedna metrika po kojoj se može mjeriti mandat visokog predstavnika je i korištenje bonskih ovlasti, ali je upravo Schmidt dokaz kako i statistika može "slagati".
Naime, Schmidt će iz BiH, osim ako se značajno ne "aktivira" do kraja mandata, otići kao visoki predstavnik koji je najmanje koristio bonske ovlasti, odnosno moć da nametne bilo kakvu odluku ili zakon (uz iznimku mijenjanja Ustava BiH).
Schmidt je ukupno svega 12 puta koristio bonske ovlasti tokom svog mandata, ali je svako potezanje za ovim "oružjem" bilo upečatljivo.
Bilo da je riječ o promjeni izbornog zakona tokom izborne noći 2022. godine, stavljanju van snage Ustava FBiH 2023. godine ili nametanju odluke za isplatu duga u slučaju "Viaduct", svaka Schmidtova odluka se pomno analizirala i pratila.
Kada se to uporedi s Valentinom Inzkom, koji je bonske ovlasti koristio 50 puta, statistika bi sugerisala da je Schmidt bio izrazito neaktivan.
Ipak, utjecaj Schmidta i Inzka na situaciju u BiH, kao i percepciju njihovih mandata kroz prizmu važnosti njihovih odluka, teško je očekivati da bi bilo ko mogao reći da je Inzko bio aktivniji od Schmidta.
Prije Schmidta, rekorder po najmanjem broju korištenja bonskih ovlasti bio je Miroslav Lajčak (30 puta), dok ih je tokom mandata najviše koristio Paddy Ashdown (430).
Šta čeka BiH nakon odlaska Schmidta?
Ako je dosadašnja praksa sud, Schmidtovo rjeđe korištenje bonskih ovlasti je u skladu s trendom opadanja aktivnosti visokih predstavnika kada je ovaj alat u pitanju.
Bilo koji novi visoki predstavnik, osim ako ne dođe do značajne promjene u pristupu međunarodne zajednice u BiH, će izvjesno čuvati bonske ovlasti za situacije "pet do 12", a period Ashdowna i njegove aktivnosti će se gledati kao daleka prošlost.
