Evropska komisija pristupa zahtjevu Pétera Magyara za odmrzavanje zamrznutih EU sredstava s dozom opreza, iako je novi mađarski premijer u Briselu poručio da je dogovor “veoma blizu”.
Magyar će se u petak sastati s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, u pokušaju da postigne dogovor o oslobađanju milijardi eura koje su blokirane zbog kršenja pravila Evropske unije tokom godina vlasti Viktora Orbána.
Ipak, zvaničnici EU upozoravaju da proces nije ni blizu jednostavnog rješenja koje sugerišu optimistične izjave iz Budimpešte, te da će dio pitanja ostati otvoren i nakon sastanka.
Jedan zvaničnik Evropske komisije rekao je da se ne očekuje sveobuhvatan dogovor, već samo djelimični napredak, dok će se rad na složenijim pitanjima nastaviti.
U Briselu ističu tri ključne zabrinutosti: predstojeću presudu Suda pravde EU u vezi s ranijom odlukom Komisije o deblokadi sredstava, sposobnost nove vlade da brzo sprovede reforme bez izazivanja ustavne krize, te negativna iskustva iz Poljske, gdje su EU sredstva oslobođena nakon promjene vlasti, ali su ključne reforme kasnije zastale.
Sud pravde EU uskoro treba odlučiti o tužbi Evropskog parlamenta protiv odluke Komisije iz 2023. godine, kojom je Mađarskoj odblokirano oko 10 milijardi eura. Parlament tvrdi da su tada zanemareni problemi demokratije i pravosuđa, dok je nezavisni pravni savjetnik Suda već stao na njegovu stranu.
Zbog toga Komisija sada insistira da se reforme ne samo obećaju, nego i u potpunosti provedu prije isplate sredstava.
Magyar je u Briselu poručio da je oslobađanje EU fondova jedan od ključnih prioriteta njegove vlade, navodeći da je Mađarska jedina članica koja još nije dobila ta sredstva.
On tvrdi da je postignut značajan napredak i da je dogovor “veoma blizu”, iako i dalje postoje otvorena pitanja.
Evropski zvaničnici potvrđuju da su u toku intenzivni tehnički razgovori između obje strane, ali naglašavaju da se radi o složenom procesu koji uključuje izmjene plana potrošnje EU sredstava i ispunjavanje tzv. “super-milestone” uslova iz oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i javnih nabavki.
Mađarska mora formalno podnijeti zahtjev za pristup sredstvima do 31. avgusta, dok bi konačne isplate trebale biti realizovane do kraja godine.
Međutim, sprovođenje reformi otežava činjenica da ključne institucije i dalje kontrolišu kadrovi iz prethodne vlasti, uključujući pravosuđe i tužilaštvo, što bi moglo usporiti ili blokirati promjene.
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi uklanjanje tih struktura moglo izazvati ozbiljnu ustavnu krizu, dok Evropska komisija ne želi biti dovedena u vezu s takvim scenarijem.
Iako Magyar ima parlamentarnu supervećinu, ostaje pitanje političke i pravne stabilnosti reformskog procesa, posebno u kontekstu iskustva iz Poljske, gdje su dijelovi reformi kasnije zaustavljeni uprkos odblokiranim sredstvima.
U Briselu, uprkos oprezu, postoji i politička volja da se ohrabri zaokret Mađarske nakon godina konflikta s EU tokom Orbánove vlasti, dok pojedine članice i dalje zauzimaju stav “sačekati i vidjeti” prije potpunog političkog približavanja novoj vladi.
