Centar za geopolitička istraživanja – Geopol organizirao je panel diskusiju "Bosna i Hercegovina i Mađarska u post-Orbanovo doba". Ukazano je na potrebu hitnog uspostavljanja komunikacije s novom mađarskom vladom, uz ocjenu da je dosadašnji pristup Bosne i Hercegovine bio previše pasivan.
Na panel diskusiji govorili su prof.dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Emir Hadžikadunić, univerzitetski profesor i bivši diplomata, Fuad Đidić, bivši diplomata i publicista, te Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja – Geopol, dok je moderator bila novinarka portala !Odgovor Larisa Omerčić.
Turčalo se između ostalog osvrnuo na svoju prošlosedmičnu posjetu Slovačkoj, te reakcije iz ovog mađarskog susjeda na pobjedu Petera Magyara i pad Orbanovog režima.
“To nije bila nikakva liberalna revolucija. Ono što se desilo u Mađarskoj je bila konzervativna normalizacija stanja, upravo jer Peter Magyar dolazi iz tih krugova”, rekao je Turčalo.
Uspostaviti komunikaciju s novom vladom
“To nije bila nikakva liberalna revolucija. Ono što se desilo u Mađarskoj je bila konzervativna normalizacija stanja, upravo jer Peter Magyar dolazi iz tih krugova”.
Naglasio je kako se mađarska politika u prethodnom periodu mogla okarakterisati kao maligna, te da Bosna i Hercegovina može pomoći novoj Vladi Mađarske u kontekstu redefiniranja odnosa.
“Ono što smo propustili u vrijeme Orbana, bez obzira na njegove stavove, jeste da pokušamo napraviti jednu vrstu zaprečavanja subnacionalne vanjske politike koju je RS vodio prema Mađarskoj, a da smo mi pritom bili isključivo fokusirani na to da Mađarsku promatamo kao zemlju koja potencijalno mogla biti neki saveznik na eurointegracijskom putu”, rekao je Turčalo.
Istakao je da je važno da kao država uspostavimo komunikaciju s novom vladom Mađarske, prije nego što bude i formirana.
"U suprotnom, mislim da možemo kao država doći u neku vrstu gubitničke pozicije. Nastup mora biti aktivan i usmjeran na to da se detektiraju tačke koje mogu budućoj vladi pomoći da izvrši deorbanizaciju Mađarske”, rekao je Turčalo.
Lisica je istakao kako saradnja između Bosne i Hercegovine i Mađarske može biti redefinirana, te da je ključ u bosanskohercegovačkoj inicijativi i nametanju tema, a ne reaktivnom djelovanju koje je često prisutno u našem javnom prostoru.
On je naveo da se saradnja treba razvijati u više smjerova, kao što su akademske inicijative, obrazovna saradnja, medijska i politička, te da se i Centar za geopolitička istraživanja – Geopol odlučio da ponudi određeni početni okvir potencijalne saradnje iz bosanskohercegovačkog ugla, uz definiranje početnih koraka koji će pospješiti ove odnosa. U prvom redu, ključno je gašenje mađarskog obavještajnog centra u Banjoj Luci koji je služio interesima Orbana i Dodika.
“Nama je bitno da nam Mađarska ne bude neprijatelj, a koliko će nam biti prijatelj, moramo se mi potruditi. Mi kroz historiju, s Mađarskom nismo imali nesporazuma osim ovog trenutno centra u Banjoj Luci”, rekao je Lisica.
Poraz američkog intervencionizma
Hadžikadunić je kao i prethodnici bazirao svoje obraćanje na bosanskohercegovačkoj inicijativi, te aktivnom djelovanju. On je istakao kako Bosna i Hercegovina treba uložiti napore kako se ne bi i dalje posmatrala u međunarodnim odnosima kao objekat, već prelazila u subjekat. Taj proces usporava i stav u javnosti o potrebi vanjske zaštite, te aktuelno ustrojstvo države.
Kazao je da se međunarodna dimenzija promjene vlasti u Mađarskoj najviše odnosi na odnose Mađarske i Amerike.
"Smatram da je ovo prvi veliki poraz američkog intervencionizma, politike intervencionizma, da se oni miješaju u izborne procese u evropskim državama i ovo je možda bio veliki poraz. Mađari su pokazali da su slobodarski narod, da se ne plaše administracija Donalda Trumpa”, rekao je Hadžikadunić.
U kontekstu odnosa s Mađarskom, Hadžikadunić smatra da prostora za saradnju ima, te da se saradnja može ići u više pravaca, a jedan je i povezivanje putem političkih inicijativa desnog centra kojima pripada mađarska Tisza, s obzirom da su stranke poput SDA, HDZ-a i druge članice EPP-a. SBiH kao stranka centra, također ima priliku na toj osnovi uspostaviti saradnju sa Tiszom i novom mađarskom vladom.
Đidić je potencirao na stajalištu kako se današnja diplomatija ne vodi isključivo putem ministarstva vanjskih poslova, već da su think-thank organizacije kreatori vanjskopolitičkih inicijativa, uz navođenje konkretnih primjera unutar desničarski krugova.
“Diplomatija se promijenila i stvari se dešavaju u NGO sektoru - u Heritage fondaciji, u Dunav institutu u Budimpešti, u Valdai klubu u Moskvi. To 'sveto trojstvo' kroji ideološku sliku svijeta, ideološku sliku Balkana i BiH. Heritage fondaciju je napravio Orban, finansirao je 75 posto doprinosa. Mi smo propustili uočiti da je srce kontrarevolucionarnog konzervatizma ustvari NGO, ne ministarstvo vanjskih poslova. Tu se ne dešavaju stvari, ali se dešavaju u ovim fonadacijama”, rekao je Đidić.
Ovom izuzetno važnom panelu prisustvovao je značajan broj bosanskohercegovačkih diplomata, akademskih profesora, državnih i federalnih zastupnika, medijskih predstavnika te studenata.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
