Podsjetio je da se nakon 2010. dogodilo slabljenje međunarodnog liberalnog intervencionizma, ali i do promjena politika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Međunarodna konferencija posvećena 34 godine članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama održana je jučer u Sarajevu.
Fokus izlaganja učesnika konferencije, u organizaciji Centra za geopolitička istraživanja Geopol, bio je na bh. diplomatiji od sticanja nezavisnosti države do danas.
Među učesnicima bio je diplomata Emir Hadžikadunić, koji je napomenuo na potrebu da se vanjska politika prilagodi međunarodnim okolnostima. Shodno tome, pozvao je i na prilagođavanje diplomatsko-konzularne mreže tim okolnostima.
Za njega je kruna vanjske politike Bosne i Hercegovine potvrda i međunarodno priznanje genocida u Srebrenici u UN-u. Izdvojio je ono što smatra možda posljednjim primjerom zajedničke volje Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vanjskoj politici.
"(Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine) Nebojša Radmanović (SNSD) je 2010. uime Predsjedništva poslao pismo NATO-u, tražeći uključivanje Bosne i Hercegovine", naglasio je Hadžikadunić.
Podsjetio je da se nakon 2010. dogodilo slabljenje međunarodnog liberalnog intervencionizma, ali i do promjena politika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Za historičara Admira Lisicu je današnja bh. diplomatija neuporediva s onom iz 1990-ih, kada je, kako je ocijenio, Bosna i Hercegovina uspjela preći put od objekta međunarodnih odnosa do subjekta međunarodnih odnosa. Među onima je koji zagovaraju razvijanje odnosa i sa Zapadom i s Istokom.
Admir Mulaosmanović, također historičar, napomenuo je da svijet više nije crno-bijel kao 1990-ih, kada je Bosna i Hercegovina odlučila, kako je rekao, biti na strani bijelih figura.
