Sarajevo teži statusu moderne metropole, uz viziju petnaestominutnog grada i povećanje zelenih površina. Ipak, dok političari crtaju planove, građani se svakodnevno bore za parking, često nauštrb onog malo zelenila koje je preostalo.
Glavni grad Bosne i Hercegovine nalazi se između urbanističkih planova i svakodnevne borbe za prostor. Vlasti obećavaju viziju zelene metropole, a građani i struka upozoravaju na ograničene kapacitete i cijenu betonizacije.
Sarajevo teži statusu moderne metropole, uz viziju petnaestominutnog grada i povećanje zelenih površina. Ipak, dok političari crtaju planove, građani se svakodnevno bore za parking, često nauštrb onog malo zelenila koje je preostalo.
„Cilj bi mogao biti da Sarajevo postane vodeći regionalni centar za inovacije i kreativne industrije, jedan od najzelenijih gradova Zapadnog Balkana, sa uređenim parkovima i drvoredima, najpoželjnija turistička destinacija Jugoistočne Evrope sa puno biciklističkih staza i pješačkih zona, grad sa efikasnim javnim prevozom i visokom kvalitetom života“, kaže Alen Girt, predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva.
Planovi i standardi na papiru
U Nacrtu urbanističkog plana Kantona Sarajevo, koji tek treba biti usvojen, zacrtan je ambiciozan standard od 30 kvadratnih metara zelenila po stanovniku, uz koncept grada u kojem su svi sadržaji dostupni pješacima.
„Preko 10 m² je predviđeno zelenih površina u užem gradskom dijelu grada po stanovniku, a kada gledamo cjelokupni Urbanistički plan, predviđeno je 30 m² po stanovniku. Plan je i da se što manje vozila koristi, da što manje saobraćajnica bude za vozila, da što više bude pješačkih zona, biciklističkih staza i parkova. U tom kontekstu, veliki aspekt, velika energija i finansije u budućnosti, kad se bude implementiralo, bit će usmjereni i u javni gradski saobraćaj“, rekao je premijer KS-a Nihad Uk u izjavi od 17. decembra 2025. godine.
Svakodnevica daleko od pješačkih zona
Iako vizija zvuči obećavajuće, sarajevska svakodnevica je daleko od pješačkih zona. Statistika pokazuje da je u većini vozila na ulicama samo vozač, što dodatno pritišće ionako preopterećenu infrastrukturu. U potrazi za rješenjem, lokalne vlasti pokušavaju uvesti red kroz rezidentne parkinge.
„Parking mjesto, pogotovo u kontekstu količine automobila koji su trenutno na ulicama, praktično je nemoguće osigurati. Ono što možemo osigurati i što pokušavamo da osiguramo jeste da građani Novog Sarajeva imaju prioritet, što trenutno, nažalost, nije slučaj. I ovo rješenje koje se predlaže nije jedino i nije finalno, ali jeste proces koji predstavlja prvi pokušaj poboljšanja parking prostora“, kaže Ahmed Kosovac, vijećnik Općinskog vijeća Novo Sarajevo.
„Ono što sam ja vidio u nacrtu ove odluke jeste da se po prvi put prepoznaje taj rezidentni stanovnik i njegova prednost pri korištenju tog prostora. I ukoliko se završi na tom nivou, smatram da će to ići u dobrom pravcu. Ono što je nama potrebno u kompletnom Kantonu jeste demotivacija korištenja privatnih automobila“, ističe Adnan Tatarević, doktorant na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Aktivisti upozoravaju na cijenu betonizacije
Dok vlasti pokušavaju upravljati postojećim haosom, ekološki aktivisti upozoravaju da je strategija pogrešna. Prema njihovim riječima, betoniranje preostalih zelenih površina samo produbljuje problem, umjesto da ga rješava.
„Jedini način je da ovo jadno zelenilo dalje uništavamo da bi se to riješilo. Sarajevo mora trend preokrenuti, a jedini način da se trend preokrene jeste da se zaustavi sumanuta, nepotrebna stambena izgradnja. Stvar je u tome da imate grad u kojem vam automobil ne treba. To je jedini način kako da ovaj problem riješimo, u suprotnom ćemo jedino razmišljati kako da nađemo 20 fudbalskih terena da bismo parkirali nova auta, svake godine“, kaže Anes Podić, ekološki aktivista.
Balans između ambicioznih urbanističkih planova i svakodnevice građana bit će ključan za bolji kvalitet života u glavnom gradu, kako za stanovnike, tako i za sve one koji ga posjećuju.
