Zašto je borba Ukrajinaca važna za Bosnu i Hercegovinu?

Piše: Luigi Soreca

Malo ko bolje razumije ogromnu patnju Ukrajinaca od ljudi u Bosni i Hercegovini. Širom Ukrajine ljudi nastavljaju da žive pod stalnom prijetnjom dronova i raketa, u boli zbog gubitka najmilijih, u strahu pred odlazak djece na spavanje i brizi da li će cijela porodica bezbjedno dočekati novi dan.

Za građane Bosne i Hercegovine ovaj rat nije tek sukob negdje daleko, već bolan podsjetnik na vlastitu prošlost. Pored suosjećanja, ljudi u Bosni i Hercegovini imaju duboko shvatanje da do trajnog mira i sigurnosti može doći samo kroz poštivanje međunarodnog prava, pravdu za žrtve zločina i stabilne i funkcionalne domaće institucije. Trideset godina kasnije, ovaj proces u Bosni i Hercegovini još nije završen. Ali da bi ovaj proces uopšte počeo u Ukrajini, prvo se mora postići pravedan mir kao garant trajne sigurnosti.

Ruska agresija najviše je pogodila Ukrajinu, ali su ogromne posljedice pretrpjeli i svi Evropljani, uključujući i oni u Bosni i Hercegovini. Ruska agresija drastično je produbila nesigurnost na našem kontinentu. Hibridnom ratnom taktikom, uključujući širenje dezinformacija, Rusija je pokušala potaknuti podjele širom Evrope, uključujući i u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu. Djelovanje Rusije ohrabrilo je antidemokratske pokrete da dovode u pitanje međunarodne i domaće okvire temeljene na vladavini prava, kao okosnice naše sigurnosti. Ponovo zaživljavaju narativi za koje smo mislili da su stvar prošlosti.

Cijene, prije svega energenata i osnovnih dobara, naglo su porasle, prvenstveno pogađajući najugroženije. Sa osiguranih više od 100 miliona KM finansijske pomoći najugroženijim građanima Bosne i Hercegovine kroz Paket energetske podrške, kao i dodatnih 40 miliona KM u istom paketu za energetsku tranziciju, EU je pokušala ublažiti neke od efekata ruskog djelovanja. Ostajemo uz naše partnere i dalje.

Jednako kao što je rat imao duboke posljedice, tako će i mir. Rusija je iznova i iznova dokazala da neće oklijevati da koristi vojnu silu da postigne svoje ciljeve, kršeći međunarodno pravo, uključujući Povelju UN-a, dok je istovremeno stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca, ali bilo koji mirovni sporazum mora biti održiv. Loš dogovor može dovesti samo do još rata.

Suverenitet i teritorijalni integritet su kamen temeljac međunarodnog poretka. I branit ćemo međunarodni poredak u Ukrajini svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, baš kao i u Bosni i Hercegovini, gdje ostajemo posvećeni budućnosti zemlje u Evropskoj uniji kao jedinstvene, cjelovite i suverene države, kao i očuvanju sigurnog i bezbjednog okruženja kroz prisustvo EUFOR-a.

Danas obilježavamo mučnu treću godišnjicu invazije na Ukrajinu. Zajedno sa ambasadorima zemalja članica EU, kao i našim partnerima i međunarodnim organizacijama, poželio sam dobrodošlicu Yaroslavu Simonovu, ukrajinskom otpravniku poslova u Bosni i Hercegovini u prostorijama Delegacije EU/Ureda specijalnog predstavnika EU kako bismo izrazili kontinuiranu i punu solidarnost EU sa Ukrajinom i našu podršku inkluzivnom, pravičnom i cjelovitom miru u Ukrajini.

Evropska unija je utemeljena nakon užasa Drugog svjetskog rata, s ciljem da osigura trajni mir u Evropi. Ostajemo posvećeni ovim vrijednostima – odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta, jačanju demokratskih institucija i zaštite ljudskih prava, te očuvanju mira, sigurnosti i pravde – u Ukrajini, Bosni i Hercegovini i širom našeg kontinenta. Evropa mora ostati mjesto gdje će prevladati sloboda nad ugnjetavanjem, dijalog nad sukobima i zakon nad silom.