Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji je suprotan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju

Najnovije upozorenje Luigija Sorece, šefa Delegacije EU u BiH, koje je uputio vlastima u BiH, a u kojem se kaže da se propisi koji se odnose na Južnu gasnu interkonekciju moraju uskladiti sa propisima EU i obavezama koje za BiH proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, treba shvatiti najozbiljnije, jer je nekoliko razloga za to, od kojih su najvažniji oni koji slijede u nastavku teksta.

Bosna i Hercegovina je 16. juna 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, koji je objavljen u "Službenom glasniku BiH - Međunarodni ugovori", broj 10/08.

Sporazum je stupio na snagu 1. juna 2015. godine i time postao sastavni dio pravnog poretka BiH, i to takav da ima jaču pravnu snagu od zakona koje usvoje BiH i entiteti, što je u skladu sa opštim načelom međunarodnog prava pacta sunt servanda, koje je sastavni dio pravnog poretka BiH i entiteta, kako propisuje član 3.3b) Ustava BiH.

Zbog toga vlasti u BiH prilikom donošenja svojih zakona i drugih propisa moraju voditi računa o ovoj svojoj ustavnoj obavezi i obavezama koje za njih proizlaze iz međunarodnog ugovora u vidu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU.

Jedna od tih obaveza, koju ima u vidu upozorenje šefa Delegacije EU u BiH od neki dan, je ona propisana Poglavljem VI Sporazuma.

Naime, u tom poglavlju, u članu 70, BiH se pravno obavezala da "će osigurati postepeno usklađivanje svojih postojećih zakona i budućeg zakonodavstva sa pravnim nasljeđem (acquisem) EU".

U članu 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je propisano da su s njegovim funkcionisanjem nespojivi sporazumi koji kao svoj predmet ili posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije, kao i svaku državnu pomoć kojom se narušava konkurencija davanjem prednosti određenim preduzećima.

Imajući u vidu ove odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ne treba da čudi upozorenje šefa Delegacije EU u BiH da BiH  mora uskladiti svoje propise koji se odnose na Južnu gasnu interkonekciju sa propisima EU i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Takvo upozorenje je pravno osnovano, a njime je, zasad samo diplomatskim jezikom, rečeno BiH da ne može preuzimati međunarodno-pravne obaveze kakve su one iz članova 70. i 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a zatim ih kršiti svojim zakonima, kakav je Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji koji je nedavno usvojio Parlament Federacije BiH, kojim se kao nikada do sada otvoreno zakonom favorizuje interes jedne američke privatne kompanije kojoj je tim zakonom dato isključivo pravo da investira i gradi taj gasovod. 

Time je pogažena ne samo obaveza BiH iz člana 71. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u vidu zabrane državne pomoći davanjem prednosti određenom preduzeću, čime se sprečava i narušava konkurencija, već je time BiH prekršila i svoju ugovornu obavezu iz člana 70. istog Sporazuma da navedeni federalni zakon uskladi sa acquisem.

Zbog toga čudi muk koji o svemu ovome vlada u zvaničnoj Federaciji BiH, kao i među zvaničnicima iz tog entiteta u institucijama BiH, budući da se niko od njih do sada nije obratio Ustavnom sudu BiH zahtjevom za ocjenu ustavnosti federalnog Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji, iako je njime prekršen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, kao i Zakon o konkurenciji koji takođe zabranjuje navedeno favorizovanje jedne privatne američke kompanije, čime je u konačnom prekršen Ustav BiH.

Posebnost ovog slučaja je i ponašanje zvaničnog Zagreba.

Naime, Republika Hrvatska je država članica EU, koju takođe obavezuje pravni poredak EU, a time i sva njegova pravila o zabrani sprečavanja i narušavanja konkurencije na tržištu, do čega je na očigledan način došlo usvajanjem federalnog Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji u smislu na koji je prethodno ukazano.

No, uprkos toj svojoj obavezi Hrvatska se sprema da za koji dan, na osnovu takvog neustavnog federalnog zakona, zaključi sporazum sa BiH o izgradnji navedenog gasovoda, čije potpisivanje je najavljeno za utorak  28. aprila ove godine u Dubrovniku.

Tim činom će ne samo BiH nego i Republika Hrvatska grubo povrijediti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, a time i one svoje obaveze iz tog sporazuma propisane njegovim članovima 70. i 71. koje zabranjuju sve ono što je nedavno učinio Parlament Federacije BiH donošenjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji.

Treba naglasiti da će ne samo BiH nego i Hrvatska povrijediti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU zbog toga što je Hrvatska, nakon što je 2013. postala članica EU, 15. decembra 2016. godine u Briselu potpisala Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, koji protokol je kod nas objavljen u "Službenom glasniku BiH - Međunarodni ugovori", broj 8/17.

U članu 1. Protokola je propisano da će Republika Hrvatska biti strana Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU, tako da je time i Hrvatska preuzela sve obaveze iz tog sporazuma, što uključuje i njenu obavezu da ne ulazi u sporazum sa BiH kojim se otvoreno i suprotno acquisu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU krše pravila o zabrani sprečavanja i narušavanja konkurencije na tržištu.