Treba nam Novi ustav Bosne i Hercegovine

Piše: Dr.sc. Enver Išerić

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija još jednom je vodilo raspravu o situaciji u našoj državi Bosni i Hercegovini. Rasprava je vođena na osnovu Izvještaja visokog predstavnika koji podnosi svakih šest mjeseci i kojim opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. I tako u krug građani Bosne i Hercegovine prate situaciju u Vijeću sigurnosti, a Vijeće sigurnosti prati situaciju u Bosni i Hercegovini. Stanje je generealno nepromijenjeno.

Visoki predstavnik je u svom izvštaju naveo da je “Vijeće ministara BiH kao državna vlada od maja ove godine usvojila samo dva zakona. To su državni budžet za 2024. godinu te izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, tijelu koje imenuje sve suce i tužitelje u zemlji, osim ustavnih sudaca.”

U prethodnom izvještaju visoki predstavnik je naveo “da bi akcije koje provode vlasti u entitetu Rs, ali i još neki nivoi, mogle dovesti do de facto, ako ne i de jure razgradnje BiH".

I u izveštaju podnesenom Vijeću ssigurnosti 01.11.2024. godine visoki predstavnik ponavlja skoro iste stvari. Za vlasti Rs-a je naveo da prijete podrivanjem funkcionalnosti države, promoviraju ideju secesionizma te zagovaraju ukidanje državnog Suda i Tužiteljstva, kao i Ustavnog suda BiH.

Milorada Dodika, predsjednika entiteta Rs je naveo kao političara koji nastavlja da koristi pitanje državne imovine da prijeti secesijom. Schmidt je optužio vladajuću koalicija u Rs-u da nastavlja da podriva državu BiH i njene institucije.

Govorio je Schmidt i o svesrpskom saboru “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska i upoznao Vijeće sigurnosti da je Rs nastavila zakonodavni rad na stvaranju paralelnog pravnog okvira.

Nije Schmidt govorio o svom angažmanu na rušenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević. O tome je govorio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodin Denis Bećirović, naglašavajući značaj provođenja svih presuda Evropskog suda.

Nije visoki predstavnik govorio ni o svojoj namjeri da nametne zakon o državnoj imovini, ali ni o sadržaju tog zakona. O tome je govorio na sjednici Upravnog odbora PIC-a. ali zbog sadržaja tog zakona, kako su mediji izvještavali, nije dobio podršku Turske i Francuske. A sadržaj zakona je takav da stvari pojednostavimo (vlasnik državne imovine je Bosna i Hercegovina, ali sa tom imovinom može raditi ko šta hoće i kako hoće”. Prema onome što Schmidt namjerava nametnuti imovinom koja je od interesa u kontekstu investicija moglo bi se raspolagati bez potrebe saglasnosti državnog nivoa. Tako bi se moglo desiti da zbog tih „investicija“ Srbija otkupi državnu imovinu Bosne i Hercegovine i tako na vrlo jednostavan način ostvari svoj ratni cilj- stvaranje Velike Srbije.Ne igraj se Kristijane sa našom državom!

A poslije podnesenog izvještaja visokog predstavnika vođena je debata u kojoj su opet izneseni od ranije poznati stavovi članica Vijeća sigurnosti. Jedni daju podršku visokom prtedstavniku i traže sankcije za one koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, a drugi smatraju da je visoki predstavnik nelegalan i da OHR treba ukinuti, a sudbinu države prepustiti dogovoru političara koji se ne mogu dogovoriti ni oko dnevnog reda sjednice.

Zato bi, umjesto debate koja nikome ne koristi i nakon koje svako nastavlja raditi po svome, (i političari u Bosni i Hercegovini i visoki predstavnik i članice Vijeća sigurnosti) konačno trebalo poduzeti konkretne korake.

A konretan korak koji bi doprinio stabilnosti i napretku bio bi da Vijeće sigurnosti zaduži ili ovlasti Upravni odbor PIC-a da imenuju svoje predstavnike koji će zajedno sa predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini raditi na izradi novog Ustava Bosne i Hercegovine radi implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava i ukljanjanju svih blokada rada državnih institucija, uključujući i entitetski veto i ograničavanje pitanja o kojima će odlučivati Dom naroda, a kako je predložila Venecijanska komisija. Uz to potrebno je pripremiti Zakon o državnoj imovini u skladu sa odlukama Ustavnog suda, koji će garantirati upravljanje i raspolaganje državnom imovinom u skladu sa zaštitom suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ali i koji će garantirati ekonomski razvoj cijele države. A ako već neće ili ne znaju organi države onda bi visoki predstavnik i Upravni odbor PIC-a, morao riješiti i pitanje korištenja hidrocentrala na rijeci Drini, koje su zajedničko vlasništvo Bosne i Hercegovine i Srbije, a od čijeg rada profit ubire samo Srbija i to punih trideset godina. Bez rješavanja ovih pitanja, i izvješaji i debate u Vijeću sigurnosti će biti isti, samo će situacija u Bosni i Hercegovini biti sve gora, a opasnost od rata izvjesnija.

(Autor je član Predsjedništva NES-a)