Schmidt je najveća međunarodna nepogoda za demokratiju u BiH

12.10.2024. 08:35

On misli da mi ne znamo ni šta je država, ni šta je ustav ni šta su ljudska prava. On misli da mi nemamo nikakva rješenja. Imamo i rješenja i znamo kako bi trebalo da bude naša država. I na tome ćemo jako insistirati. Ništa nas i niko neće pokolebati i obeshrabriti.

Schmidt je najveća međunarodna nepogoda za demokratiju u BiH - slika 1

Piše: Enver Išerić

Mediji prenose da je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt uputio pismo Evropskom sudu za ljudska prava u kojem "savjetuje" da Veliko vijeće ne potvrdi presudu Kovačević. On između ostalog piše:

"Ako se zaključi da se ovaj okvir može uskladiti s konvencijom samo na štetu mehanizama podjele vlasti, to bi dodatno moglo narušiti ionako krhke temelje BiH, napisao je Schmidt".

Boji se Schmidt promjene Ustava Bosne i Hercegovine. On zna zašto se boji. A znamo i mi-građani Bosne i Hercegovine. I nije strah prisutan samo kod njega. I njegovi mentori imaju istu vrstu straha. I moramo reći da njihov strah nema nikakvo opravdanje. Ustvari možda to i nije strah. Možda je to nastavak rata protiv Bosne i Hercegovine.

Kakvu bi to državu nama Schmidt da “skroji”? Punu diskriminacije, podjela i neefikasnih institucija. Iz pisma koje uputio Evropskom sudu može se zaključiti da bi visoki predstavnik sugerisao poništavanje i svih ranije donesenih presuda pred ovim sudom. Umjesto da uloži maksimalne napore da se implementiraju sve donesene presude i da se osigura najveći stepen ljudskih prava predviđenih međunarodnim dokumentima on bi da demokratiju i ljudska prava u našoj državi poruši do temelja.

Schmidt je najveća međunarodna nepogoda za demokratiju u Bosni i Hercegovini. On misli da mi ne znamo ni šta je država, ni šta je ustav ni šta su ljudska prava. On misli da mi nemamo nikakva rješenja. Imamo i rješenja i znamo kako bi trebalo da bude naša država. I na tome ćemo jako insistirati. Ništa nas i niko neće pokolebati i obeshrabriti.

Potrebno je istaći da je Ustav Bosne i Hercegovine, koji je donesen pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice, neodrživ, jer su mnoge njegove odredbe u direktnoj suprotnosti s odredbama Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koja se po samom Ustavu treba primjenjivati. Tako, npr., odredbe Ustava Bosne i Hercegovine (član 2.4.) govore o odsustvu diskriminacije građana Bosne i Hercegovine po bilo kojem osnovu (spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, politički i drugi stavovi, nacionalno i socijalno porjeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinski status ili status koji se stiče rođenjem), dok u odredbama koje govore o načinu izbora delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine, kao i članova Predsjedništva ta diskriminacija dolazi do izražaja.

Takva diskriminacija je rezultat nepravedne i nefunkcionalne podjele Bosne i Hercegovine na entitete. Oni su, kako ističe prof. Ibrahim Festić, faktor koji onemogućava postojanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, jer je njihov etnički način formiranja suprotan biću ljudskih prava, koja u prvi plan stavljaju čovjeka kao pojedinca. Prava i slobode pojedinca i etnički formirana vlast nikako ne idu zajedno.

Promjena Ustava Bosne i Hercegovine je neminovnost, a posebno je potrebno istaći i činjenicu da se u međunarodnim krugovima uviđa da je Dejtonski sporazum “zakovao” rezultate nasilno izvršenog etničkog čišćenja i stvaranja etno-nacionalnih prostora i da entitetske vlasti provode diskriminaciju i segregaciju povratnika, a time direktno sprečavaju povratak izbjeglih i raseljenih lica njihovim domovima.

Ako predstavnici političkih stranaka i konstitutivnih naroda, kao i ostalih građana Bosne i Hercegovine istinski žele raditi za dobrobit svih njih, onda je potpuno jasno da je potrebno promjeniti Ustav Bosne i Hercegovine kako bi Bosnu i Hercegovinu učinili modernom demokratskom državom. Izmjenama ustava je potrebno osigurati najviši stepen ljudskih prava svih njenih građana, utvrditi osnovna načela iz kojih se izvodi i oblikuje državna vlast, način njihovog izbora i njihove odgovornosti, djelokrug njihovog rada i način odlučivanja, te utvrditi principe na kojima trebaju biti organizirane teritorijalne jedinice srednjeg nivoa vlasti

To su grupe pravnih normi ustavnog prava kojima se uređuju najznačajnija pitanja države i njenih građana.

Praksa je pokazala da Ustav Bosne i Hercegovine ima ozbiljnih manjkavosti po svakom od navedenih pitanja, te je potrebno pristupiti otklanjanjanju tih manjkavosti, a to se može postići ozbiljnim političkim i stučnim analizama i iznalaženjem kompromisnih rješenja, ali ne na štetu države Bosne i Hercegovine već u njenu korist i korist svih građana.

Ako je svima u Bosni i Hercegovini jasno da nema nikakvih daljnih podjela, a trebalo bi da je tako, onda je to jedini logičan put. Zbog toga bi, umjesto zahtjeva za preispitivanje presude Kovačević trebalo na stručan i sistematičan način pristupiti promjeni Ustava BiH i njenih entiteta.

Ako su sva tri konstitutivna naroda i ostali građani konstitutivni na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, a jesu, onda bi član I, 3. Ustav BiH trebao da glasi:

3. Sastav

Bosna i Hercegovina se sastoji dva entiteta : Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu entiteti) i Brčko Distrikta.

Entiteti će imati zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.

Zakonodavno tijelo entiteta će biti sastavljeno od dva doma: U svakom entitetu Dom naroda će imati isti broj delegata. Odluke u Domu naroda entiteta će se donosti po istom principu kako se donose odluke u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Pozicije predsjedavajućih domova zakonodavnih tijela entiteta, Predsjednika Vlade entiteta i Predsjednika entiteta pripadaju različitim konstititutivnim narodima i ostalim građanima. Predsjedavajući zakonodavih i izvršnih organa vlasti entiteta će imati zemjenike koji nisu iz istog konstitutivnog naroda kao i predsjedavajući.

Raspodjela ostalih ključnih funkcija utvrdit će se posebnim zakonom od strane zakonodavni tijela entiteta.

Obaveza Bosne i Hercegovine je, također, da Ustav uskladi sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Zbog toga je potrebno izmjeniti ustavne odredbe koje govore o sastavu Doma naroda i načina izbora delegata i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali na takav način da se i ostalim građanima, koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, omogući da budu članovi tih tijela. Potrebno je izbjeći formulacije koje će onemogućiti njihovo stvarno učešće u tim tijelima, a ima takvih zagovornika. Sama presuda Sejdić – Finci, ali i druge presude ESLJP, govore o obavezi osiguranja jednakih prava svim građanima, što znači da je potrebno osigurati pravo kandidiranja za sve javne funkcije i Bošnjacima i Hrvatima iz RS i Srbima iz FBiH.

Zbog toga bi Član IV 1. Ustava treba da glasi:

Član IV 1.

Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom.

1. Dom naroda

Dom naroda se sastoji od 20 delegata, (uključujući pet Hrvata, pet Bošnjaka , pet Srba i pet iz reda ostalih)

Delegate iz reda konstitutivnih naroda i iz reda ostalih u Dom naroda biraju delegati iz reda konstititutivnih naroda i iz reda ostalih u Domu naroda Narodne skupštine Republike Srpske i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Izbor delegata iz reda konstitutivnih naroda se vrši na osnovu popisa stanovništva u BiH iz 1991. godine, s tim da iz svakog entiteta mora biti izbran najmanje po jedan predstavnik svakog od tri konstitutivna naroda i najmanje po jedan predstavnik iz reda ostalih.

b) Dvanaest članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska, tri srpska delegata i tri delegata iz reda ostalih

Kako bi se osiguralo efikasnije donošenje odluka u Parlamentarnoj skuštini BiH, a i zbog činjenice da je samom procedurom donošenja odluka u Predstavničkom domu osigurana zaštita entiteta po svakom od pitanja iz nadležnosti Bosne i Hercegovine, potrebno je utvrditi pitanja o kojima će odlučivati Dom naroda, a radi zaštite vitalnih nacionalnih iteresa konstitutivnih naroda i ostalih građana.

Tako je u članu IV 3. b) potrebno propisati slijedeće:

Dom naroda će odlučivati o odlukama Predstavničkog doma koje se odnose na pitanja :

a) jezika

b) kulture

c) obrazovanja

d) religije

e) upotrebe i prometa prirodnih resursa

f) upotrebe i prometa državne imovine

g) pitanja vojske i policije

Odluke u Domu naroda donose se većinom onih koji su prisutni i glasaju, uključujući najmanje dva delegata iz svakog od konstitutivnih naroda i iz reda ostalih.

Odluke u Predstavničkom domu donose se većinom onih koji su prisutni i koji glasaju uključujući najmanje jednu trećinu glasova članova sa teritorije svakog entiteta .

Ako želimo omogućiti svim građanima da se kandiraju za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, član V 1. a) Ustava treba da glasi:

„a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu.

Sastav Predsjedništva utvrđuje se tako što se sabiraju glasovi svih kandidata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda kao i kandidata iz reda ostalih tako da se dobiju četiri zbira.

Tri najveća zbira određuju iz kojeg konstitutivnog naroda i iz reda ostalih će biti članovi Predsjedništva

Kandidati iz svake od grupacija kandidata, koja je na osnovu predhodnog stava dobila mjesto u Predsjedništvu, koji su dobili najviše glasova, bit će izabrani u Predsjedništvo.

Alternativa:1 da se članovi Predsjedništva biraju iz entiteta na slijedeći način:

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana s tim da iz reda Bošnjaka, Hrvata, Srba ili iz reda ostalih može biti izabran samo jedan član Predsjedništva.

Jedan član se bira sa teritorije Republike Srpske i dva sa područja Federacije BiH i to tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu sa liste kandidata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda kao i kandidata iz reda ostalih .

Sa područja Republike Srpske izabran je onaj kanditat koji je osvojio najviše glasova na listi onog konstititutivnog naroda ili listi kandidata iz reda ostalih koja je ukupno osvojila najviše glasova u odnosu na ostale liste kandidata.

Sa područja Federacije BiH izabrani su oni kandidati koji su osvojili najviše glasova na dvije liste koje ukupno imaju najviše glasova u odnosu na ostale liste.

Ukoliko je lista kandidata iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih dobila najviše glasova na području oba entiteta izabran je kandidat čija je lista dobila više glasova i koji na toj listi ima najviše glasova.

U slučaju iz prethodnog stava iz entiteta u kojem je lista istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih dobila manje glasova u odnosu na istu listu u drugom entitetu izabran je kandidat sa liste kandidata koja je sljedeća po broju glasova u tom entitetu.“

Najbolje rješenje bi ipak bilo da Bosna i Hercegovina ima jednog predsjednika. Za tu funkciju bi se mogli kandidirati svi građani i svi bi ga birali.

Isto tako je potrebno poboljšati procedure donošenja odluka u Predsjedništvu BiH i to tako što bi se proglašavanje odluke Predsjedništva destruktivnom po vitalni nacionalni interes naroda iz kojeg je izabran upućivala, umjesto Narodnoj skupštini RS i Domu naroda FBiH, Ustavnom sudu BiH.

Član V 2.d) bi glasio:

„d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes naroda iz kojeg je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka neće imati učinka sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku, na zahtjev jednog od članova Predsjedništva. Zahtjev za preispitivanje odluke Predsjedništva može se podnijeti Ustavnom sudu u roku od pet dana od dana donošenja odluke. „

Ovdje ostaje otvoreno pitanje zaštite vitalnih interesa onog konstitutivnog naroda ili ostalih građana koji ne bi imali svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, te je potrebno razmotriti mogućnost da umjesto proglašavanja odluke Predsjedništva destruktivnom po vitalni interes naroda iz kojeg je izabran, član Predsjedništva proglašava suprotnom Ustavu BiH, kojim su utvrđena prava konstitutivnih naroda i ostalih građana.

Iza tačke c) člana V 4) potrebno je dodati novu tačku 5. koja bi glasila:

„5. Raspodjela ključnih funkcija

Predsjedavajući Predsjedništva, Predsjedavajući Predstavničkog doma, Predsjedavajući Doma naroda i Predsjedavajući Vijeća ministara će biti iz različitih konstitutivnih naroda i ostalih građana. Raspodjela ostalih ključnih funkcija utvrdit će se posebnim zakonom od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.“

Podijelite:

Facebook X / Twitter