Medijske slobode: Temelj demokracije pod prijetnjom u Bosni i Hercegovini, tekst je koji potpisuju ambasadori Savezne Republike Njemačke, Velike Britanije, Češke Republike, Kraljevine Nizozemske i Sjedinjenih Američkih Država.
Tekst objavljujemo u cjelosti:
Dok smo obilježavali Međunarodni dan ljudskih prava 10. decembra, podsjetili smo se na globalnu predanost očuvanju dostojanstva i prava svake osobe, kao što je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ključan dio ovog okvira je zaštita temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija.
Prije pet godina u Londonu je osnovana Koalicija za slobodu medija (MFC) na Globalnoj konferenciji o slobodi medija. Obilježavanje ove obljetnice prilika je ne samo za podsjećanje o postignućima MFC-a, već i za obnovu zajedničke predanosti zaštiti slobode medija—temelja demokracije. Nažalost, to vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu, gdje je sloboda medija sve više ugrožena.
Stupovi slobode medija
Sloboda medija nije luksuz; ona je žila kucavica demokracije i civilnog društva. Slobodni mediji informiraju građane, osnažuju ih za sudjelovanje u javnim raspravama i omogućuju im donošenje informiranih odluka na izborima. Otkrivaju zloupotrebe, ukazuju na korupciju i pozivaju na odgovornost nosioce vlasti.
Utjecaj nezavisnih medija nadilazi politiku. U gospodarskoj sferi oni grade povjerenje, smanjuju asimetrije informacija i potiču rast. Europska komisija je identificirala slobodu medija kao ključni prioritet za pristupanje Bosne i Hercegovine EU. Međutim, u svom najnovijem izvještaju Komisija je navela da nema napretka u ovom području.
Kako bi mediji napredovali, moraju biti zaštićeni od političkog uplitanja i oslobođeni financijskih pritisaka. Novinari moraju moći raditi bez straha od zastrašivanja, nasilja ili odmazde. Pluralizam u medijima osigurava da se čuju svi glasovi, uključujući glasove manjina. Ova načela nisu pregovaračka; ona su temelj živahnog društva.
Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s izazovima
Pad slobode medija u Bosni i Hercegovini je alarmantan. Zemlja je pala s 64. na 81. mjesto na Indeksu slobode medija za 2024. godinu, što je upozoravajući znak. Političari otvoreno napadaju novinare, regulatorna tijela za medije suočavaju se s neprimjerenim pritiscima, a restriktivni zakoni guše kritičko novinarstvo.
Primjer tomu je ponovno kriminaliziranje klevete u Republici Srpskoj, usvojeno u julu 2023. godine. Ovaj zakon, prikriven kao regulacija, kažnjava novinare visokim novčanim kaznama i potiče autocenzuru. Predloženi zakoni o "lažnim vijestima" u Sarajevskom kantonu predstavljaju sličnu prijetnju. Iako je nacrt zakona o "stranim agentima" u Republici Srpskoj povučen u maju 2024. godine, on je naglasio neprijateljsko okruženje s kojim se novinari suočavaju.
Nasilje nad novinarima ostaje rašireno. Prijetnje i zastrašivanja, zajedno s izostankom odgovornosti za neka od ovih kaznenih djela, dodatno potkopavaju povjerenje u sustav. Financijski kolaps Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (nacionalnog javnog servisa), uz političko uplitanje u regionalne medije, samo pogoršava krizu. Nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija dodatno stvara plodno tlo za propagandu i manipulaciju.
