"Kao pravnik i građanin koji vjeruje u ustavni poredak, najavio sam ranije kako kažete apelaciju Ustavnom sudu Rs, a svakako će o svemu biti zatražen i stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te ćemo nadležna tužilaštva podsjetiti da se uključe u ove procese"
Razgovarao: Sead Numanović
Dževad Mahmutović, delegat u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda entiteta Rs jasan je u stavu da nova "vlada" tog dijela Bosne i Hercegovine nije ni legalna ni legitimna.
U intervjuu za Politicki.ba on najavljuje podnošenje apelacija, ali i druge vidove pravne borbe.
Kaže i da ne očekuje direktno učešće SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika Rs, te da trebamo biti spremni za nove izazove i dalje produbljenje krize u BiH. Najviše će, ističe, patiti stanovnici Rs. Zbog jednog čovjeka!
Prekršeno je sve!
Kako gledate na izbor nove "vlade" entiteta Rs? Očito je da je došlo do grubog kršenja i ustava i zakona. šta je prekršeno i kako?
- U svom dosadašnjem djelovanju jasno sam ukazivao na potrebu poštivanja ustava i zakona. Izbor nove "vlade" entiteta Rs, u ovom trenutku, predstavlja flagrantno kršenje i jednog i drugog. Prekršeni su ustav entiteta i zakon o entitetskoj vladi te Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine.
Entitetski propisi ovlašćuju predsjednika entiteta da predlaže mandatara uz prethodne konsultacije sa političkim subjektima, te da Narodna skupština potvrđuje Vladu. U ovom slučaju, prijedlog dolazi od bivšeg predsjednika entiteta kojemu je pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine zabranjeno obavljanja javnih funkcija i odlukom CIK-a utvrđen prestanak mandata. Imenovanje predsjednika i članova „vlade“ od strane Narodne Skupštine, bez prethodne provjere zakonitosti prijedloga, izvršeno je izvan ustavnog i zakonodavnog okvira, te se može smatrati neustavnim.
Kada je riječ o kršenju državnih propisa jasno je da predlaganje mandatara od strane lica kojemu je utvrđen prestanak mandata na osnovu pravosnažne sudske presude predstavlja protivljenje odluci CIK-a koji je djelovao u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Državni Ustav zahtijeva da sve odluke nižih organa vlasti moraju biti u skladu sa njim. Ovo je utvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine u više predmeta.
Na ovaj način su vladajući politički akteri u Rs svjesno zanemarili pravosnažnu sudsku presudu i odluku državnog organa i omogućili predlagaču da nastavi djelovati kao predsjednik entiteta, iako mu je mandat prestao. Ovakvo ponašanje predstavlja pravni paradoks: osoba bez mandata predlaže izvršnu vlast, a zakonodavno tijelo to potvrđuje bez pravne provjere i ne može se ocijeniti kao incident nego kao sistemska erozija ustavnosti i zakonitosti. Ignorisanje pravosnažnih sudskih odluka i pretvaranje institucija u instrumente političke volje uništava temelje pravne države te ga je potrebno javno osuditi, pravno osporavati i politički delegitimirati. Ćutati u ovakvim situacijama znači biti saučesnik.
Kako ćete reagirati na izbor nove "vlade". Najavili ste ranije apelaciju Ustavnom sudu Rs? Na Vijeću naroda ne možete osporiti njen izbor?
- U ovom trenutku, moj odgovor je jasan i principijelan: izbor nove „vlade“ entiteta Rs ne može ostati bez pravne reakcije. Kao pravnik i građanin koji vjeruje u ustavni poredak, najavio sam ranije kako kažete apelaciju Ustavnom sudu Rs, a svakako će o svemu biti zatražen i stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te ćemo nadležna tužilaštva podsjetiti da se uključe u ove procese. Vrijeme je da se najave sada pretoče u konkretne pravne korake. Pravna borba nije samo forma — ona je sadržaj demokratske odgovornosti.
Pravo je svakog građanina da Ustavnom sudu Rs podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o imenovanju „vlade“ što ću ja vjerovatno sa kolegama iz Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda i učiniti i uz to zatražiti privremenu obustavu primjene te odluke do konačne odluke Ustavnog suda Rs. Ustavni sud Rs, bez obzira na političke pritiske, ima ustavnu obavezu da ocijeni ustavnost i zakonitost postupanja koje je dovelo do imenovanja „vlade“ na osnovu prijedloga lica koje to nije moglo zakonito učiniti.
Kao što sam ranije izložio ovakvo postupanje dovelo je i do kršenja Ustava Bosne i Hercegovine a njegov zaštitnik je Ustavni sud Bosne i Hercegovine te sam pripremio i zahtjev ovoj instituciji da zaštiti Ustav. Ovaj zahtjev će biti dostavljen, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, nadležnim podnosiocima istog na potpis i dostavljanje Ustavnom sudu na odlučivanje. Također će se tražiti i privremena mjera kako bi se onemogućilo nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica koje može producirati rad neustavne vlade.
Kada je riječ o mogućnostima koje stoje pred nama u Vijeću naroda moglo bi se reći da je svako protivustavno djelovanje i napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, što ovo svakako jeste, povreda vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Mi Bošnjaci svoj identitet vežemo za Bosnu i Hercegovinu, nemamo rezervnu, matičnu ili bilo kakvu drugu državu. Nama je Bosna i Hercegovina, sve, i otac i majka, i opstanak i život. Svako djelovanje protiv nje je djelovanje protiv nas. Ustavni sud Rs do sada nam nije prihvatao, na ovim premisama izgrađenu, pravnu argumentaciju te je naše zahtjeve za pokretanjem vitalnog nacionalnog interesa odbijao. Vjerujem da bi isto bilo i sada, pa ćemo kroz razgovore u klubu odlučiti šta nam je činiti.
Institucionalno nasilje se mora zaustaviti pravnim mehanizmima, a ako se ne reaguje sada, sutra će možda biti kasno za ovakve reakcije.
Dodikovi "Bošnjaci"
Ko su bošnjački predstavnici u "vladi" Rs? Koliko je i to dodalo na nelegalnosti i nelegitimnosti nove "vlade" Rs?
- Može se reći da je sastav „vlade“ u skladu sa Ustavom Rs, ali to je ipak ne legalizira. Mi u krivici bismo ovakvu situaciju zvali „plodovi otrovne voćke“. To je koncept u kojem se nešto što je samo po sebi legalno ukoliko je nastalo na osnovu nekog prethodnog nelegalnog postupka ne može smatrati legalnim. Na otrovnom drvetu ne mogu rasti nikakvi drugi izuzev otrovnih plodova.
Ustav Rs zahtjeva da u vladi Rs bude pet Bošnjaka i u „vladu“ ih je imenovano toliko i to su: Alen Šeranić, Zlatan Kokić, Senka Jujić, Selma Čabrić i Denis Šulić. Da je ova „vlada“ ustavna i zakonita po drugim osnovima moglo bi se reći da je legalna i legitimna i po sastavu.
Ipak želim ponoviti ono što sam ranije govorio na ovu temu a to je da ovi „ministri“ nisu autentični predstavnici bošnjačke zajednice, a posebno ne predstavnici bošnjačkih povratnika u Rs, koji su najizloženiji institucionalnoj marginalizaciji. Moje shvatanje i zalaganje za autentičnošću predstavnika daleko je od "legitimnog predstavljanja" za šta se zalaže HDZ. Dakle, „imenovana“ lica su legitimni ali nisu autentični predstavnici.
Smatram da autentični predstavnici treba da artikulišu stvarne potrebe, strahove i zahtjeve zajednice koju nominalno predstavljaju. Autentičnost predstavnika ne proizlazi iz etničke pripadnosti, već iz njihove sposobnosti da artikulišu interese zajednice, da budu odgovorni, dostupni i politički relevantni. Bošnjački „ministri“ u „Vladi“ Rs to nisu.
Objavljeno je da je smijenjeni premijer Radovan Višković predsjedavao zadnjom sjednicom vlade manjeg bh. entiteta. Kako to? Zašto?
- Višković nije smijenjen nego je podnio ostavku koja je prihvaćena i on i dalje obavlja dužnost premijera ali sada u tehničkom mandatu.
Činjenica da je predsjedavao posljednjom sjednicom Vlade Rs, jeste simptom dublje institucionalne konfuzije i pravne improvizacije koja karakteriše trenutnu političku situaciju u entitetu.
Argumentacija koju iznose vlasti u Rs da imenovanje „vlade“ još nije okončano jer teku rokovi za Vijeće naroda te da zbog toga nije moguće izvršiti primopredaju je ispravno. Međutim, iskrenost ovakvog izgovora u pitanje dovodi činjenica da je odmah po imenovanju, na istoj sjednici „vlada“ položila i zakletvu. To se nikad do sada nije dogodilo i formalno nije ispravno. Kako je moguće da se zakune neko čiji postupak „imenovanja“ još uvijek traje i nije sigurno hoće li se uspješno završiti? Ili je možda ipak sigurno jer vlast kontroliše sve i parlamente i sudove i sve drugo.
Situacija sa 133. sjednice Vlade Rs kojom je predsjedava Radovan Višković (koji više ni formalno nije premijer) a na istoj, u svojstvu ministra sjedio novi „premijer“ je u najmanju ruku zbunjujuća. Tranzicija i primopredaja u ovoj situaciji očito nisu samo tehnički problemi, nego su i izraz političkih improvizacija.
Niko nije čestitao novoj vladi
Sudeći po djelima, niko ni ne priznaje Minićev kabinet. Niko mu, koliko sam upratio, nije ni čestitao. Šta Vam to govori?
- Odsustvo javnih čestitki Savu Miniću, kako iz domaćih političkih krugova, tako i od međunarodnih aktera, nije samo protokolarni propust. To je tiha delegitimizacija cjelokupnog procesa. Ne bih ovo vezao za ličnost gospodina Minića nego za proces i njegovu valjanost. Na ovaj način se pokazuje da „imenovanje“ premijera kao i cijele „vlade“ koju je on predložio nije doživljen kao rezultat zakonitog procesa nego je posljedica pravno sporene inicijative lica koje za takvu inicijativu nije ovlašteno.
Odsustvo čestitke za novu „vladu“ od strane političkih partnera u zemlji znači da se ona ne smatra relevantnim sagovornikom, a kada su u pitanju međunarodni predstavnici to pokazuje da oni svojim čestitkama ne žele legitimisati ono što je nastalo na protivustavan način i da će s čestitkama, ako ih bude, sačekati sve dok se ova situacija ne razriješi pravnim mehanizmima.
Za mene ova tišina govori više od riječi. Nova „vlada“ je možda izglasana, ali nije prihvaćen.
Šta očekujete u narednom periodu u entitetu Rs? Dodik ne odustaje od toga da je "predsjednik" entiteta. No, i dalje je predsjednik SNSD-a.
- U narednim sedmicama i mjesecima, očekujem da se Rs suoči s još dubljom političkom krizom: formalno izabrana vlada bez pravnog temelja, predsjednik bez mandata koji i dalje upravlja procesima, i institucije koje su pod pritiskom da biraju između zakona i lojalnosti. Ključni akteri sada a vjerujem i u budućnosti će se ponašati kao da pravosnažne sudske presude i odluke državnih organa ne postoje, ustavni poredak će i dalje posmatrati kao stvar interpretacije, a ne obaveze. Sve ovo pokazuje da nas očekuje još jača politička polarizacija i pravna neizvjesnost.
Dodik će nastaviti da koristi poziciju predsjednika SNSD-a kao polugu moći. To će mu omogućiti da zadrži političku infrastrukturu, medijsku dominaciju i uticaj na kadrovsku politiku u stranci ali i u entitetu i državi.
Istina je da iako mu je Centralna izborna komisija BiH utvrdila prestanak mandata predsjednika Rs, Milorad Dodik nastavlja da se ponaša kao da je i dalje na toj funkciji. On se redovno pojavljuje u javnosti kao „predsjednik“, izdaje saopštenja, komentariše imenovanja i učestvuje u političkim procesima koji bi po zakonu trebali biti van njegovog domašaja. Može se reći da se na ovaj način stvara dvovlašće, pravno i faktičko. Najveću štetu od ovakvog ponašanja trpe i trpit će građani i institucije entiteta Rs.
Bitka za poziciju predsjednika
Hoće li SNSD - na ovaj ili onaj način - izaći na izbore za predsjednika Rs u novembru?
- Prema dostupnim informacijama, SNSD je najavio bojkot prijevremenih izbora za predsjednika Rs koji su zakazani za 23. novembar 2025. godine.
Ovo pokazuje da SNSD ne vodi samo političku kampanju, već i pruža otpor institucijama BiH u nastojanju da ih delegitimizira. U tom smislu zakazan je i referendum koji treba poduprijeti ova nastojanja vladajućeg SNSD-a.
Bojkot izbora za SNSD može imati i negativne posljedice, moguć je gubitak pozicije predsjednika entiteta pa cijenim da su toga svjesni i da to neće dozvoliti. U tom smislu, SNSD možda neće formalno učestvovati na izborima ali će sigurno nastojati da utiče na njihov ishod. Pozicija predsjednika entiteta za njih je izuzetno važna.
U užim krugovima se pominje mogućnost da SNSD bojkotuje izbore ali da bez javne podrške pomogne kandidata koji bi im bio blizak te na taj način zadrže kontrolu nad ovom pozicijom. Ako to ne bude moguće i ako bude izgledno da bi opozicija mogla preuzeti ovu poziciju, u šta čisto sumnjam, siguran sam da bi SNSD promijenio svoj stav i uključio se u izbore. Predsjednik entiteta će i nakon 23. novembra biti iz SNSD-a ili će biti njima blizak.
