Piše: Fuad ĐIDIĆ
Duboka pukotina u NATO ili, samopromocija Emmanuela Macrona.
Ovim riječima može se u najkraćem opisati današnji neformalni Samit lidera zemalja Evrope koji će razgovarati o situaciji u Ukraini.
Macronov hitni poziv uslijedio je odmah poslije govora američkog potpredsjednika J.D. Venca na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) koji je najavio razgovore sa Rusijom bez aktivnog prisustva zemalja EU.
Ovim dramatičnim govorom Evropa je svedena na pukog posmatrača ili, "pijuna" u velikoj igri između SAD i Rusije.
Međutim, Evropljane najviše zabrinjava činjenica da bi bilateralni američko-ruski razgovori bez njihova aktivnog prisustva, mogli dovesti u pitanje granice pojedinih evropskih zemlja a, za čiju odbranu su upravo odgovorne. Ovo je gorko podsjećanje pojedinih evropskih zemlja kao, npr Baltičkih zemalja ali i, Poljske ili, Češke kako su upravo one najviše stradale u velikoj "bici slonova" proteklog stoljeća.
U jučerašnjem saopćenju Jelisejske Palate kaže se kako je ovaj samit neformalan i, da će uključiti lidere Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske Španije, Nizozemske i Danske.
Uočljivo je kako na Samit nisu pozvani Mađarska, Rumunija i Slovačka. Indikativno je da Samitu neće prisustvovati ni Hrvatska.
MVP Poljske Sikorski je u najavi neformanpg Samita rekao kako ovaj skup ima karakter masivnog geopolitičkog svrstavanja kojim se najavljuje novi "evropski odbrambeni savez".
Vrlo je prepoznatljivo da evropske zemlje, od prvih časova poslije okončane Minhenske konferencije, prolaze kroz vrlo sličnu dramu kroz koju je prolazila i Bosna i Hercegovina tokom Miloševićeve agresije 1992.
Brutalnu agresiju na BiH ali i, Hrvatsku, Evropa je tada rješavala "umirivanjem" Miloševića pokazujući svoju tradicionalnu spremnost da prešutno dadne zeleno svjetlo Miloševiću na teritorije koje je zacrtao i tihu saglasnost dizajnu "velike Srbije" na osnovu Memoranduma SANU iz 1986. godine.
Mlada i energična Kaja Kalas, šefica EU vanjske politike i bivša premijerka Estonije, jučer je izjavila kako je prilično zabrinuta ovim Trumpovim "umirivanjem" Putina na pitanju Ukraine. Ona je to nazvala nepromišljenim "davanjem agresoru svega što zaželi" čak, i prije formalnog početka samih pregovora, kako je potvrdila.
Međutim, ona ukazuje kako davanje ustupaka prije početka pregovora ima svoj eho u ratnoj agresiji na Bosn i Hercegovinu i, upravo zbog tog iskustava, kaže Kalas, mi ne smijemo Putinu dati sve to što želi jer bi "mogao postati još agresivniji".
Očigledno da današnji neformalni Samit nije samo o suverenosti Ukraine i nije samo odbijanje "pijunske uloge" evropskih zemalja u okončanju rata u Ukraini.
Ulozi su mnogo viši.
