Dejtonski mirovni sporazum je bio od izuzetnog značaja za okončanje jednog od najrazornijih sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Opsežna međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini nikad nije trebala biti stalna. Međutim, trenutačno ostaje neophodna, kako Program 5+2 za zatvaranjže OHR-a još uvijek nije ispunjen. Jednako tako nije ni u skladu sa članstvom u Evropskoj uniji. Stoga, kako zemlja bude pravila iskorake na evropskom putu, očekujemo da se prioritet da domaćim rješenjima. Hoće li lideri ove zemlje u 2025. pokazati neophodnu viziju i vodstvo za korake u pravcu Evropske unije, udaljavajući se od međunarodne supervizije?
Prošlo je 15 godina od presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ustav i Izborni zakon su sastavni dijelovi dejtonskog uređenja, a neizbježno će se morati mijenjati na putu ka Evropskoj uniji kako bi se okončala diskriminacija u skladu sa presudama Evropskog suda.
Odlučno kretanje od Dejtona ka Briselu podrazumijeva jačanje demokratskih institucija, unapređenje ekonomije i osiguravanje stabilnosti i prosperiteta za sve građane. Taj put od Dejtona ka Briselu je više od pukog ispunjavanja tehničkih zahtjeva. Riječ je o izgradnji društva gdje svaki građanin odlučuje o svojoj sudbini, gdje se podržava pravna država i gdje se u potpunosti ostvaruje potencijal ove zemlje.
U Bosni i Hercegovini sam već četiri mjeseca. Da budem jasan, moja uloga nije da samo ukazujem na probleme. Tu sam da pomognem u pronalaženju rješenja. U potpunosti sam posvećen Bosni i Hercegovini. Nastavit ću da razgovaram i radim sa svim političarima u ovoj zemlji kako bismo iznašli rješenja. Evropska unija i njene zemlje članice ostaju odani prijatelji ove zemlje i njeni najveći investitori i pomagači. U narednim danima će se investirati 20 miliona eura pomoći za poplavljena područja, kako je i obećala predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen. Bili smo i ostajemo uz građane ove zemlje na različite načine.
I ako dozvolite, jedan lični osvrt u zaključku. Iako sam kroz svoju karijeru dugi niz godina pratio dešavanja u Bosni i Hercegovini, ipak sam tu tek odnedavno. Pitaju me kako mi je tu, i to često tonom koji sugeriše da sam se našao u izuzetno kompleksnoj zemlji, opterećenoj problemima. I nesporno je to izuzetno zahtjevna sredina za rad. Ali istina je, a nekada vam pomaže da stvari bolje sagledate kao neko izvana, da je ovo jedna nevjerovatna zemlja, zemlja talentovanih i kreativnih ljudi, uticaja različitih kultura i nekim od najljepših predjela na svijetu. Nedavno sam posjetio Tešanj, mjesto koje pokazuje da ne samo da je moguće postići ekonomski uspjeh u Bosni i Hercegovini, već i da ekonomske prilike utiru put društvenoj koheziji kada vidite da građani obližnjeg Doboja i Teslića putuju u Tešanj na posao. Kako mi reče jedan poduzetnik: „Kad hodam Tešnjom, kao da sam u Njemačkoj, ali čim odem na internet vidim samo priče o podjelama i tenzijama.“
Odgovornost je svih nas da doprinesemo sredini koja smanjuje tenzije i podjele, a to se naročito odnosi na političare. Evropski put nudi okvir za transformaciju Bosne i Hercegovine nabolje. Ali to je put kojim se mora hodati zajedno - građani, lideri i međunarodna zajednica. Uz prave izbore, 2025. godina može biti prekretnica ka boljoj budućnosti!
