Političari su u više navrata pokazali da imaju hrabrosti donijeti konsenzusna rješenja za dobrobit cijele države. Stoga je još veće razočaranje kada odluče da to ne urade. Ili još gore, kada istrajavaju na djelovanju koje aktivno podriva interese građana ove zemlje.
Piše: Luigi Soreca
Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina preduzima odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji sa prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori? Da li ćemo na koncu 2025. moći da se osvrnemo i kažemo da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Dejtona do Brisela? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na propuštene prilike kako za zemlju, tako i za njene građane?
U prvim mjesecima 2024. godine, Bosna i Hercegovina je bila usvojila važne reforme što je dovelo do zelenog svjetla Evropskog vijeća za pristupne pregovore. A onda je, nažalost, došlo do zastoja reformi. Istovremeno, domaće vlasti nisu bile u stanju da usaglase Reformsku agendu sa dovoljnim stepenom ambicije, a što bi radikalno unaprijedilo poslovnu klimu i otvorilo mogućnosti za milijardu eura investicija Evropske unije pod okriljem Plana rasta za Zapadni Balkan. Tokom 2024. smo jednako tako svjedočili neprihvatljivim prijetnjama po ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine koje je demokratski svijet jedinstveno osudio.
Političari su u više navrata pokazali da imaju hrabrosti donijeti konsenzusna rješenja za dobrobit cijele države. Stoga je još veće razočaranje kada odluče da to ne urade. Ili još gore, kada istrajavaju na djelovanju koje aktivno podriva interese građana ove zemlje.
Dejtonski mirovni sporazum je bio od izuzetnog značaja za okončanje jednog od najrazornijih sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Opsežna međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini nikad nije trebala biti stalna. Međutim, trenutačno ostaje neophodna, kako Program 5+2 za zatvaranjže OHR-a još uvijek nije ispunjen. Jednako tako nije ni u skladu sa članstvom u Evropskoj uniji. Stoga, kako zemlja bude pravila iskorake na evropskom putu, očekujemo da se prioritet da domaćim rješenjima. Hoće li lideri ove zemlje u 2025. pokazati neophodnu viziju i vodstvo za korake u pravcu Evropske unije, udaljavajući se od međunarodne supervizije?
Prošlo je 15 godina od presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ustav i Izborni zakon su sastavni dijelovi dejtonskog uređenja, a neizbježno će se morati mijenjati na putu ka Evropskoj uniji kako bi se okončala diskriminacija u skladu sa presudama Evropskog suda.
Odlučno kretanje od Dejtona ka Briselu podrazumijeva jačanje demokratskih institucija, unapređenje ekonomije i osiguravanje stabilnosti i prosperiteta za sve građane. Taj put od Dejtona ka Briselu je više od pukog ispunjavanja tehničkih zahtjeva. Riječ je o izgradnji društva gdje svaki građanin odlučuje o svojoj sudbini, gdje se podržava pravna država i gdje se u potpunosti ostvaruje potencijal ove zemlje.
U Bosni i Hercegovini sam već četiri mjeseca. Da budem jasan, moja uloga nije da samo ukazujem na probleme. Tu sam da pomognem u pronalaženju rješenja. U potpunosti sam posvećen Bosni i Hercegovini. Nastavit ću da razgovaram i radim sa svim političarima u ovoj zemlji kako bismo iznašli rješenja. Evropska unija i njene zemlje članice ostaju odani prijatelji ove zemlje i njeni najveći investitori i pomagači. U narednim danima će se investirati 20 miliona eura pomoći za poplavljena područja, kako je i obećala predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen. Bili smo i ostajemo uz građane ove zemlje na različite načine.
I ako dozvolite, jedan lični osvrt u zaključku. Iako sam kroz svoju karijeru dugi niz godina pratio dešavanja u Bosni i Hercegovini, ipak sam tu tek odnedavno. Pitaju me kako mi je tu, i to često tonom koji sugeriše da sam se našao u izuzetno kompleksnoj zemlji, opterećenoj problemima. I nesporno je to izuzetno zahtjevna sredina za rad. Ali istina je, a nekada vam pomaže da stvari bolje sagledate kao neko izvana, da je ovo jedna nevjerovatna zemlja, zemlja talentovanih i kreativnih ljudi, uticaja različitih kultura i nekim od najljepših predjela na svijetu. Nedavno sam posjetio Tešanj, mjesto koje pokazuje da ne samo da je moguće postići ekonomski uspjeh u Bosni i Hercegovini, već i da ekonomske prilike utiru put društvenoj koheziji kada vidite da građani obližnjeg Doboja i Teslića putuju u Tešanj na posao. Kako mi reče jedan poduzetnik: „Kad hodam Tešnjom, kao da sam u Njemačkoj, ali čim odem na internet vidim samo priče o podjelama i tenzijama.“
Odgovornost je svih nas da doprinesemo sredini koja smanjuje tenzije i podjele, a to se naročito odnosi na političare. Evropski put nudi okvir za transformaciju Bosne i Hercegovine nabolje. Ali to je put kojim se mora hodati zajedno - građani, lideri i međunarodna zajednica. Uz prave izbore, 2025. godina može biti prekretnica ka boljoj budućnosti!
