Bećirović: Trump preferira snažne lidere, a Vučić to više nije

Dr Edina Bećirević redovna je profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, ugledna ekspertkinja za pitanja bezbjednosti sa prostora bivše Jugoslavije. U intervjuu za Antenu M, komentarišući presudu Suda BiH kojom je Milorad Dodik prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom, ukazuje na razliku u reakciji Rusije u odnosu na neke ranije izazovne situacije, a posjetu predsjednika Skupštine CG Andrije Mandića Banja Luci ocjenjuje kao kratkovidu "čak i za jednog četničkog vojvodu".

Bećirević kaže da za sada ne postoje jasni signali da će se politika SAD prema zapadnom Balkanu drastično mijenjati, ali naglašava da se međunarodni odnosi u posljednjih mjesec dana mijenjaju izuzetno brzo "pa zbog toga i uz najveće napore da budemo informisani ostajemo na nivou spekulacija ili u najboljem slučaju pokušaja analize". U jedno je, međutim, sigurna: London i Brisel će se snažno suprotstaviti ideji "srpskog svijeta" čak i kad bi je podržao Trump, a nema šanse da u preraspodjeli sfera uticaja, o kojoj se sve češće priča, Crna Gora i BiH završe u ruskoj zoni. "Crna Gora i Bosna i Hercegovina ne postaju ruski sateliti, i nema razloga za hitne kurseve ruskog jezika", kategorična je sagovornica našeg portala.

Ako je Vlada CG iskreno za EU, partnertstvo sa Mandićem mora imati rok trajanja

Antena M: Da li se kroz prizmu reakcija ne presudu predsjedniku Rs Dodiku ogleda aktuelno prekomponovanje međunarodnih savezništava i konfrontacija, prije svega na relaciji: SAD-EU-Rusija?  

Bećirević: Odgovori su uglavnom ostali unutar očekivanih okvira, bez većih iznenađenja.

Međutim, ono što je bilo zanimljivo jeste ruska reakcija. Marija Zaharova nazvala je presudu "apsurdnom" i "fabriciranom", tvrdeći da predstavlja političku eliminaciju srpskog lidera koji se protivi evroatlantskim integracijama. U tom kontekstu, Rusija je poručila da će iskoristiti sva raspoloživa politička sredstva kako bi spriječila da situacija u BiH evoluira u "negativnom pravcu". Dakle, retorika je i dalje oštra, ali nema prijetnji koje smo mogli čuti u ranijim periodima, niti hitnih diplomatskih poteza poput slanja ruskog ambasadora u Banja Luku da pruži bezrezervnu podršku Dodiku. Ovo može sugerisati da je Rusija trenutno fokusirana na važnije geopolitičke prioritete. Rat u Ukrajini, ekonomski pritisci i potreba za redefinisanjem odnosa sa SAD-om mogu značiti da Moskva bira gdje će voditi bitke.

Konačno, vrijedi primijetiti da je Andrija Mandić odmah pohitao da posjeti Dodika—očekivano, ali politički kratkovido u ovom trenutku, čak i za jednog četničkog vojvodu. Milorad Dodik je politički gubitnik. Ali ta posjeta je još jedna potvrda da, ako je crnogorska vlada iskrena na svom EU putu, Mandić kao partner u vlasti mora imati rok trajanja. EU će to, u nekom trenutku, morati ispostaviti kao vrlo konkretan zahtjev, jer u ozbiljnoj integraciji nema mjesta za partije i ministre čija je glavna referenca političko bratstvo s Dodikom i Putinovim režimom.

Za Putinovu viziju "Velike Rusije" Ukrajina je ključni cilj, a zapadni Balkan samo sredstvo

Antena M: Kako tumačite pozdravnu reakciju Stejt Departmenta na presudu Dodiku? Da li je to inercija politike Bidenove administracije ili znak da se američki pristup zapadnom Balkanu neće značajno mijenjati?

Bećirević: Teško je ovu reakciju pripisati pukoj inerciji politike Bidenove administracije. Početna suzdržanost američkih predstavnika u Vijeću za implementaciju mira, koji nijesu zauzeli jasan stav dok nijesu dobili instrukcije iz Stejt Departmenta, ukazuje više na trenutni nedostatak koordinacije. Međutim, nakon što je Stejt Department pozdravio presudu, američka ambasada u Sarajevu brzo je ponovila isti stav, potvrđujući kontinuitet američke pozicije. Za sada, ne postoje jasni signali da će se američka politika prema zapadnom Balkanu drastično mijenjati. Još uvijek kruže spekulacije o mogućem naimenovanju ambasadora srpskog porijekla ili pojedinaca povezanih s organizacijom Serbs for Trump, ali to zasad ostaje neizvjesno. Iako je Trumpova vanjska politika često nepredvidiva, ona je ujedno i izrazito transakcijska, tako da je pitanje da li će zapadni Balkan uopšte biti značajan prioritet za njegovu administraciju.

S druge strane, Rusija mora biti svjesna veličine ustupaka koje joj je Trump već dao i zato izbjegava direktne provokacije na drugim frontovima, makar dok su u toku pregovori oko Ukrajine. Za razliku od Ukrajine, koja je ključna za Putinovu viziju "Velike Rusije", Balkan je više geopolitički alat nego strateški cilj. Iako koncept "srpskog svijeta" odgovara širem projektu "ruskog svijeta", njegova korisnost zavisi od ukupne geopolitičke situacije. Ako Moskva procijeni da destabilizacija Balkana više nije u njihovom neposrednom strateškom interesu—možda će odlučiti da privremeno zamrzne podršku svojim balkanskim partnerima. Ali kao što smo vidjeli proteklih mjesec dana: malo toga se može tvrditi sa potpunom sigurnošću. Međunarodni odnosi mijenjaju se izuzetno brzo, pa zbog toga i uz najveće napore da budemo informisani ostajemo na nivou spekulacija ili u najboljem slučaju pokušaja analize.

London i Brisel će se snažno suprotstaviti ideji "srpskog svijeta"

Antena M: Može li zapadni Balkan postati važniji za Brisel u kontekstu Trumpove promjene politike prema EU? I to u smislu veće podrške istinski proevropskim snagama?

Bećirević: S povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Evropa nema izbora osim da ponovo procijeni svoje strateške prioritete. zapadni Balkan, koji Rusija već godinama tretira kao meki stomak Evrope, sada bi mogao postati važniji za Brisel nego ikada ranije. U održavanju stabilnosti Evrope, ali i zapadnog Balkana, London će  takođe igrati veoma značajnu ulogu. Jučerašnji samit u britanskoj prijestonici pokazao je da velike krize na površinu izbacuju nove lidere, spremne da preuzmu odgovornost i donose strateške odluke. Britanski premijer Keir Starmer demonstrirao je izuzetne liderske sposobnosti, kombinaciju promišljene diplomatije i odlučnosti na visokom nivou, čime je potvrdio da  je Velika Britanija ključni akter u oblikovanju evropske bezbjednosne arhitekture.

Rusija već dugo vidi zapadni Balkan kao prostor za projekciju svog uticaja, destabilizaciju evropske integracije i blokiranje širenja NATO-a. Međutim, s Trumpom ponovo na čelu SAD-a i njegovim dobro poznatim skepticizmom prema NATO-u i EU, Evropa si više ne može priuštiti ignorisanje zapadnog Balkana. Brisel će se morati opredijeliti prema istinski proevropskim snagama. Prednost je što moć Aleksandra Vučića slabi i to mijenja odnose u regiji. Politika stabilokratije, s Vučićem u njenom središtu, koju je u velikoj mjeri oblikovala Angela Merkel, od samog je početka bila pogubna za proces evropskih integracija. Bila je to stabilokratija uperena protiv stabilnosti.

Međutim, Vučićeva dominacija sada vidljivo slabi. Dugotrajni protesti u Srbiji i sve izraženije nezadovoljstvo u društvu ukazuju na to da njegov režim više nije neupitan. Srbija će se bez sumnje dodatno destabilizovati i EU će morati preispitati svoj pristup i potražiti nove saveznike u regionu—prvenstveno među iskreno proevropskim snagama. S druge strane Aleksandar Vučić i njegovi sateliti u regionu se i dalje nadaju da će administracija Donalda Trumpa dati zeleno svjetlo za “srpski svijet”. Međutim i Trump preferira "snažne lidere" – a Vučić više ne spada u tu kategoriju. Danas je Vučić suočen sa sve većim unutrašnjim otporom i više se ne percipira kao stabilizirajući faktor—čak ni u okviru stabilokratije. Štaviše,  njegov gubitak kontrole nad unutrašnjom političkom scenom čini ga slabijom kartom i u regionalnim igrama moći.

Ali eto, čak i da se  američka politika promijeni u korist Srbije—što će srpski lobi u Washingtonu nesumnjivo pokušati osigurati—vjerujem da će se Evropa snažno usprotiviti ideji “srpskog svijeta”. Kao što je nedavno rekla bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, "lokacija, lokacija, lokacija" ostaje ključna. Geopolitičke promjene kojima svjedočimo iz dana u dan - i to takvom brzinom da izazivaju vrtoglavicu- urušavanje međunarodnih institucija i ubrzana erozija demokratije, pokazali su koliko se brzo globalna stabilnost može narušiti. EU sada sve jasnije uviđa da bi ignorisanje ovih trendova moglo imati katastrofalne posljedice. Ako želi zaštititi vlastitu stabilnost, Brisel i London će morati aktivno podržati istinski proevropske i demokratske aktere na zapadnom Balkanu. S Trumpom u Bijeloj kući i neizvjesnošću u transatlantskim odnosima, na luksuz za dvosmislene politike se više ne može računati.   

Evropa bi mogla postati zahvalna Trumpu što je natjerao da jača odbrambeni potencijal

Antena M: Generalno, kako vidite šanse EU da se (brzo) konsoliduje, naročito u bezbjednosnom sektoru, nakon haosa koji Trump pravi sa NATO, te njegovog odnosa prema Ukrajini i Putinu?

Bećirević: Evropa će možda, u konačnici,  biti zahvalna Trumpu za poticaj na konsolidaciju, posebno u sigurnosnom sektoru. Evropa bi trebala prioritizirati tri ključna cilja. Kratkoročno, mora pružiti podršku Ukrajini kako bi što efikasnije održala svoju poziciju. Istovremeno, treba se fokusirati na zadržavanje angažmana SAD-a i očuvanje strateških opcija što je duže moguće. Pitanje je koliko će se to dugo moći održavati. Mada, racionalno promišljajući - ako se to uopšte više može uzeti u obzir, teško vjerovati da je SAD-u razvaljivanje NATO-a u strateškom interesu.

U svakom slučaju, Evropa mora ulagati u zajedničke mehanizme  u oblasti obavještajnih, sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta, kako unutar kontinenta, tako i u saradnji sa partnerima koji dijele njene interese i vrijednosti. U regionu je ključno prepoznati šta ova promjena znači za NATO-ovu sigurnosnu podršku u Bosni i Hercegovini, koja bi u nekom trenutku mogla postati neophodna. Ako se Milorad Dodik ne ukloni s političke scene pravnim i političkim sredstvima, postoji realna mogućnost da će pokušati "ići do kraja" i izazvati sukobe. EUFOR nema dovoljne kapacitete da odgovori na ozbiljniju eskalaciju, zbog čega bi podrška NATO-a bila neophodna kako bi se spriječili neredi i destabilizacija. Dodik je sada poput ranjene zvijeri—ograničen u mogućnostima, ali zato i najopasniji.

CG i BiH neće postati sateliti Rusije, nema "nove Jalte"

Antena M: Koliko su realne prognoze o „novoj Jalti“, gdje bi Crna Gora i BiH ostale u interesnoj zoni Rusije?

Bećirević: Ah, da—ideja da ćemo svi uskoro govoriti ruski. Nalazimo se u periodu povećane nestabilnosti—ali to ne znači automatski da idemo ka reprizi Jalte iz 1945. godine. Činjenica je da je Trumpova vanjska politika, pa prilično haotična. I njegovi napadi na NATO, izazvali su strahove da bi mogao pokušati napraviti dogovor s Putinom na račun Evrope. Međutim, čak i pod Trampom, ideja formalnog prepuštanja Rusiji interesne zone u Evropi ostaje malo vjerovatna. Osim toga, treba podsjetiti da je poslije tri godine rata, tzv. “velika sila” daleko od toga da pobijedi Ukrajinu. Rusija je izgubila stotine hiljada vojnika, ogroman dio svoje vojne opreme, i sada je ekonomski zavisna od Kine više nego ikada ranije. I zašto bi Evropa dobrovoljno dala Rusiji interesnu zonu unutar svoje teritorije? Evropska unija,  zajedno sa SAD-om i Kinom, spada u tri najveće ekonomske sile na svijetu. Ekonomija EU je deset puta veća od ruske. Dakle, ne mislim da je nova Jalta pred vratima. Crna Gora i Bosna i Hercegovina ne postaju ruski sateliti, i nema razloga za hitne kurseve ruskog jezika.