"Nedavna izjava Aleksandra Vučića o naoružavanju Srbije mogla bi se podvesti pod njegove standardne izjave o ovoj temi da on nije u jednom momentu kazao da je utrka u naoružanju u svijetu počela onoga momenta kada je svijet uvidio da Vladimir Putin ne može biti lako pobijeđen na bojnom polju. Ovdje je vjerovatno mislio na rat u Ukrajini, što dovoljno govori o iskrenosti Vučića kada pompezno propagira evropski put Srbije, jer EU traži sve načine kako da pomogne Ukrajini, dok Srbija očito navija za Rusku Federaciju", kaže u razgovoru za Politicki.ba vojni analitičar Nedžad Ahatović.
Zamoljen da prokomentira jučerašnju izjavu predsjednika Srbije u kojoj je najavio još snažnije naoružavanje Srbije, on je rekao i da "izjava ministra odbrane Srbije Nemanje Starovića da je saradnja Srbije i Rusije opala nakon početka rata u Ukrajini nije tačna".
"Srbija je početkom 2024. od Rusije dobila posebne specijalizirane stanice za elektronsko ratovanje "Repellent 1" iako je ta zemlja pod sankcijama za izvoz naoružanja od strane EU.
Vučić je najavio da će tokom ove godine biti spremna još dva paketa sa 150 miliona i 400 miliona eura za dodatno opremanje i naoružavanje Vojske Srbije.
Taj novac je izdvojen mimo 360 miliona eura sredstava izdvojenih u Budžetu Srbije za dodatno naoružavanje. 186 miliona eura slobodnih sredstava Vučić će odmah potrošiti na kupovinu oruđa i oružja iz domaćih fabrika namenske industrije. To podrazumijeva nabavku novih osam samohodnih haubica "Nora", 81 oklopno vozilo "Miloš", 26 borbenih vozila pješadije i 30 kupola za BOV "Lazar" itd. Sve to na već potorošenih 6 milijardi eura na naoružavanje od 2015. do danas", prenosi Ahatović.
Upozorava da je to "očito odgovor Srbije na američko naoružavanje Vojske Kosova sa protuoklopnim sistemima FGM-148 Javelin uz dostavu prvih turskih bespilotnih borbenih letjelica Bayraktar TB-2 što je u mnogome strateški anuliralo na stotine miliona eura koje je Srbija proteklih godina potrošila na rusku vojnu opremu koja je u Ukrajini pokazala ogromne nedostatke".
Kaže da se to posebno odnosi na, na primjer, sisteme PZO kratkog dometa Pantsir S-1 i S-2 kojih je dvije baterije (12 vozila) od po 15 miliona dolara po komadu Srbija kupila od Ruske Federacije 2019/20.
"Zato su morali od Rusa naknadno kupiti skoro po istoj cijeni stanice za elektronsko ratovanje Repellent 1 za koje vjeruju da su omogućili Rusima da se u Ukrajini odbrane od superiornih turskih bespilotnih borbenih letjelica Bayraktar TB-2. Međutim, i Azerbejdžan i Ukrajina su upravo sa TB-2 uništavali ove vrlo skupe ruske uređaje za elektronsko ometanje", objašnjava Ahatović za Politicki.ba.
Za njega je jasno zašto se Srbija naoružava.










