Zbog izostanka isporuka potrebnih količina uglja za rad termoelektrana, otežanog rada termoblokova usljed slabijeg kvaliteta uglja, te rasta potrošnje električne energije kod krajnjih kupaca, posebno u kategoriji domaćinstva, podmirenje ukupnih potreba nije bilo moguće bez dodatne kupovine električne energije na tržištu.
Uprošteno, ova rečenica iz Izvještaja o poslovanju znači da Elektroprivreda BiH nije proizvela dovoljno struje da pokrije potrošnju svojih kupaca, pa je nedostajuću struju morala kupovati na tržištu.
Korekcije prodajnih cijena električne energije na javnom snabdijevanju, koje su povećane odlukama FERK-a iz 2024. i 2025. godine i tržišnom snabdijevanju, nisu bile dovoljne da pokriju velike troškove nabavke električne energije na tržištu zbog nedovoljne proizvodnje električne energije iz vlastitih pogona, uzrokovane nedostatkom značajnih količina uglja.
EPBiH je u 2025. godini ostvarila obim proizvodnje od oko 4.808,6 GWh.
Najveći problem dolazi iz rudnika uglja u sastavu Koncerna EPBiH. Oni su termoelektranama isporučili oko 1,01 milion tona uglja manje od ugovorenih količina, uz kontinuirana odstupanja i u kvalitetu isporučenog uglja. Posljedica je bila ogromna. EPBiH procjenjuje da zbog nedostatka uglja u termoelektranama nije proizvedeno oko 1.000 GWh električne energije.
Situaciju su dodatno pogoršale nepovoljne hidrološke prilike, pa manjak proizvodnje u termoelektranama nije bilo moguće nadoknaditi većom proizvodnjom hidroelektrana.
Ukupna proizvodnja električne energije bila je za 180,2 GWh manja od revidiranog plana, ali poređenje s prvobitnim planom pokazuje mnogo ozbiljniji razmjer problema, proizvedeno je čak 1.452,4 GWh manje električne energije nego što je prvobitno planirano.
To je EPBiH dovelo u situaciju da potrebe domaćih kupaca više ne može u potpunosti pokrivati iz vlastite proizvodnje. Nedostajuća energija morala se kupovati na tržištu.
U odnosu na revidirani plan kupljeno je oko 244,8 GWh više električne energije, što je donijelo dodatnih 58,8 miliona KM troškova.
Još upečatljivije izgleda poređenje s prvobitnim planom. Kupovina električne energije bila je veća za čak 1.104,9 GWh, a troškovi za 250,5 miliona KM.
Dodatni problem predstavlja rast potrošnje. Ukupna prodaja krajnjim potrošačima povećana je za 2,6 posto u odnosu na 2024. godinu, dok je kod domaćinstava zabilježen rast od čak 5,5 posto. EPBiH u izvještaju ovaj rast povezuje s „još uvijek relativno niskom cijenom električne energije“ za domaćinstva.
