Javni poziv Pravobranilaštva entiteta Rs za eksproprijaciju zemljišta u centru Vlasenice, formalno obrazložen potrebom izgradnje parking prostora, otvorio je ozbiljna pitanja o stvarnim motivima ovog postupka. Posebno zbog činjenice da se među vlasnicima nekretnina obuhvaćenim pozivom nalaze isključivo bošnjačke porodice čija su imanja generacijama bila dio urbanog jezgra grada, piše BH Telegraf.ba.
Među njima je i porodica Salaharević, čija se kuća nalazi na atraktivnoj lokaciji uz gradski trg i postojeći parking. Upravo ta činjenica dodatno podgrijava sumnje da iza administrativne procedure stoji pokušaj uklanjanja posljednjih tragova bošnjačkog prisustva u centru Vlasenice.
Dokumenti Pravobranilaštva pokazuju da su predmet eksproprijacije nekretnine koje su historijski vezane za porodice Salaharević, Kurtagić i druge bošnjačke porodice. Istovremeno, javnosti nije predočeno zbog čega je za projekat parkinga neophodno obuhvatiti upravo te parcele niti zbog čega među vlasnicima obuhvaćenim postupkom nema nekretnina u vlasništvu Srba.
Ovakva odluka ne može se posmatrati izolovano od ratne i poratne historije Vlasenice. Na prostoru današnjeg Trga srpskih boraca tokom rata srušene su bošnjačke kuće, a brojne porodice nikada nisu adekvatno obeštećene za izgubljenu imovinu. Tri decenije kasnije, potomci tih porodica ponovo se suočavaju sa mogućnošću gubitka zemljišta i objekata koji predstavljaju posljednju vezu s njihovim porodičnim naslijeđem.
Posebnu simboliku ima slučaj Nedima Salaharevića, koji godinama obnavlja porodičnu kuću i planira u njoj urediti memorijalni prostor posvećen svom bratu Edinu Salahareviću, nekadašnjem juniorskom reprezentativcu SFRJ i košarkašu Sloboda Dite, ubijenom tokom rata. Zbog toga se među povratnicima sve glasnije postavlja pitanje da li je riječ o urbanističkom projektu ili nastavku politike potiskivanja Bošnjaka iz centra grada drugim sredstvima.
Kada se sve okolnosti stave u isti kontekst – od ratnog rušenja bošnjačkih kuća, preko neriješenih pitanja restitucije i povrata imovine, do najnovijeg postupka eksproprijacije – teško je izbjeći utisak da se radi o kontinuitetu politike koja bošnjačko prisustvo u centru Vlasenice nastoji svesti na minimum.
Zato ovaj slučaj prevazilazi pitanje nekoliko parcela i nekoliko kuća. On otvara mnogo šire pitanje ravnopravnosti, prava na imovinu i odnosa institucija prema povratnicima u mjestu koje još uvijek nosi duboke ratne ožiljke.










