“Postavlja se upitnim kako tramvaj, koji je po mišljenju vještaka bio u tehnički ispravnom stanju, bez valjanog i razumnog objašnjenja, nakon što se zaustavio na semaforu i krenuo smanjenom bzrinom se kretati, iznenada i neočekivano dobija značajno ubrzanje bez mogućnosti da se zaustavi”.
Ovo je samo jedan od navoda iz Rješenja sudije Srđana Skoke kojim se pod upitnik stavljaju nalazi vještaka koje angažiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo u okviru svoje istrage o tramvajskoj nesreći u Sarajevu. Sudija za prerthodni postupak Srđan Skoko je, podsjećamo, odbio prijedlog Tužilaštva KS da se vozaču tramvaja Adnanu Kasapoviću odredi jednomjesečni pritvor. U svom Rješenju sudija Skoko navpdi da su nalazi vještaka u koliziji za iskazima drugih svjedoka, ali i sa samim njihovim mišljenjem. No, idemo redem.
Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je pravnu kvalifikaciju Tužilaštva KS u slučaju teške tramvajske nesreće u kojoj je učestvovao vozač Adnan Kasapović, zaključivši da u ovoj fazi istrage nema osnova za tvrdnju Tužilaštva da je osumnjičeni postupao s umišljajem, već da postoji jedino osnovana sumnja na krivično djelo iz nehata.
Tužilaštvo je Kasapovića teretilo da je postupao s eventualnim umišljajem, odnosno da je bio svjestan da neprilagođenom brzinom može ugroziti javni promet i živote ljudi. Kako se navodi u Rješenju Kantonalnog suda u koje je Istraga imala uvid, Tužilaštvo je tvrdilo da je Kasapović „bio svjestan da će svojim propustom kao učesnik u saobraćaju ugroziti javni promet, dovodeći u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pristajući na to ugrožavanje kao posljedicu”. Sud je, međutim, nakon detaljne analize dokaza ocijenio da takva pravna kvalifikacija nije održiva i da za nju nema nikakvog osnova.
„Sudija za prethodni postupak smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o navedenoj pravnoj kvalifikaciji, te sud smatra da osumnjičeni nije postupao sa eventualnim umišljajem, već da se radi o nehatnom postupanju, na nivou osnovane sumnje. Navedeni zaključak potvrđuje činjenica da se osumnjičenom na teret stavlja jedna krivično-pravna radnja, neprilagođena brzina, tj., postupanje suprotno odredbi člana 43. stav 1. ZOOBS-a, dakle, da osumnjičeni nije preduzeo niti jednu drugu radnju osim navedene, ne radi se o većem broju kršenja saobraćajnih propisa, čije bi postojanje ukazivalo na umišljajno postupanje (npr. svjesno i umišljajno prouzrokovana izrazito velika brzina, vožnja pod uticajem alkohola ili opijata, bezobzirna i bahata vožnja u saobraćaju, kršenje većeg broja saobraćajnih propisa, ne radi se o licu koje je u svojoj prošlosti osuđivano, ili prekršajno kažnjavano iz oblasti saobraćaja, pa da se može izvesti zaključak da se radi o licu koje je sklono takvoj vrsti vožnje). Sud primjećuje da činjenični opis naredbe o provođenju istrage koristi formulaciju „propustio prilagoditi brzinu kretanja tramvaja“, s obzirom na osobine tramvajskog kolosijeka s ugrađenim skretnicama, tj. nije smanjio brzinu na kritičnom mjestu, ali se uopšte ne može utvrditi o kolikoj brzini se radi, a što je svakako vrlo značajno sa aspekta utvrđivanja umišljajnog oblika vinosti kao psihičkog odnosa osumnjičenog prema krivičnom djelu“, navodi se u sudskom rješenju.
Prema iskazu osumnjičenog vozača Kasapovića, tramvaj se prije nesreće kretao „veoma laganom brzinom“, a potom je došlo do „ekstremnog ubrzanja“, iako je njegova noga već bila sklonjena s papučice gasa.
„Kočnica nije imala nikakvog efekta… imao sam osjećaj da je tramvaj dobio trostruku snagu“, naveo je Kasapović.
Opisao je da je tramvaj nastavio nekontrolisano kretanje, nakon čega je on ispao iz sjedišta i čuo udarce i struganje, dok se vozilo konačno nije zaustavilo kod stajališta „Tehnička škola“. Tada je, kako je rekao, vidio više povrijeđenih osoba oko tramvaja.
Kasapović je u svom iskazu dodao da vozači starijih tramvaja marke ČKD K2 poznaju pojavu tzv. „zalijepljene vožnje“, kada zbog naglog povlačenja struje tramvaj iznenada ubrza i ne reaguje na kočenje. Naveo je i ranije slično iskustvo u kojem je udario u drugi tramvaj zbog iznenadnog ubrzanja. Na kraju iskaza rekao je da je „potpuno shrvan bolom“ zbog tragične nesreće.
Odlučujući po zahtjevu Tužilaštva za određivanje jednomjesečnog pritvora Kasapoviću, Sud je poseban značaj dao iskazima svjedoka, među kojima je bio i jedan putnik iz tramvaja. Svjedok S.A., koji se tog dana vozio tramvajem, potvrdio je da se tramvaj prethodno zaustavio na semaforu i da se potom kretao normalnom brzinom, prije nego što je došlo do naglog ubrzanja. Također, više policijskih službenika koji su svjedočili događaju opisali su „iznenadno i nekontrolisano kretanje“ tramvaja prilikom ulaska u krivinu. Svjedok Mirnes Katović, također vozač tramvaja, izjavio je da su stariji tramvaji „nepredvidivi“ i da mogu „zalijepiti od 600 volti struje“, što dovodi do eksplozivnog ubrzanja koje se ne može zaustaviti kočnicama, već samo fizičkim isključenjem napajanja.
