Na zatvorenoj konferenciji kardinala o ratu, koju je otvorio papa Leo XIV, vatikanski doktrinarni šef optužio je Evropsku uniju za selektivnu primjenu međunarodnog prava, tvrdeći da se isti principi različito primjenjuju u zavisnosti od političkih interesa.
Rijetko okupljanje kardinala sazvano je na inicijativu pape kako bi se razmotrila, kako je naveo, globalna “kultura moći” koja podstiče savremene sukobe, te uloga Katoličke crkve u odgovoru na takve procese. Ključna tema bila je preispitivanje tradicionalne doktrine pravednog rata, koju papa Leo XIV smatra konceptom koji je često korišten za opravdavanje vojnih intervencija.
Ova pozicija već je dovela do neslaganja između pape i potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država JD Vancea, nakon što je Leo doveo u pitanje da li bi američko-izraelski napadi na Iran mogli ispuniti kriterije pravednog rata.
Otvarajući raspravu, kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, poručio je da se međunarodna pravna i moralna načela sve češće primjenjuju prema političkoj podobnosti, a ne univerzalnim standardima.
“Ako je neka zemlja neprijatelj, ona se osuđuje kao nedemokratska i sankcioniše na različite načine; ali ako je saveznik, činjenica da nema slobodu izražavanja, ljudska prava ili demokratiju se ignoriše”, rekao je Fernández.
Govoreći o Evropi, Fernández je optužio Evropsku uniju za nedosljednost u vanjskoj politici.
“Evropska unija, zapravo, uvodi ekonomske sankcije jednoj zemlji, a šalje finansijsku pomoć i oružje drugoj; ali ne čini isto u slučaju drugih, čak i težih invazija sa još brutalnijim posljedicama po čitave populacije”, naveo je on.
Dodao je da takve kontradikcije ukazuju na to da se, u praksi, odluke svode na političke i ekonomske interese različitih regija svijeta, uz ocjenu da “više ne postoji stvaran i stabilan okvir istine i vrijednosti”.
Fernández je upozorio i da su države proširile koncept legitimne samoodbrane do te mjere da se on, kako je rekao, zloupotrebljava za opravdavanje vojnih intervencija, navodeći primjere Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih sila u sukobima od Ukrajine do Bliskog istoka.
Prema njegovim riječima, katoličko učenje o pravednom ratu u nekim slučajevima se koristi za legitimizaciju “najnepravednijih ratova”, umjesto da ih spriječi.
Da bi se to izbjeglo, Fernández je pozvao da se pravo na samoodbranu tumači u najužem smislu, uz odbacivanje koncepta preventivnog rata koji, kako je naveo, sve češće koriste vlade.
Ta pozicija, kako se navodi, dodatno produbljuje razlike između pape Leona XIV i JD Vancea, koji zagovara šire tumačenje katoličke doktrine o pravednom ratu.
Rasprave su, prema saopštenju Vatikana, naišle na odjek među kardinalima, a “mnogi” radni krugovi složili su se da je potrebno preispitati tradicionalnu doktrinu pravednog rata.
U završnom obraćanju kardinalima, papa Leo XIV poručio je da rasprava o pravednom ratu nije završena, te da Crkva mora razmotriti pitanje legitimne samoodbrane “u svjetlu dubokih promjena u prirodi savremenih sukoba”, uz najavu da će se tom temom baviti “s potrebnom teološkom i pastoralnom strogošću”.
