Na regionalnom putu Bratunac - Potočari ponovo smo svjedočili morbidnoj zloupotrebi tragedija i krađi identiteta. Među fotografijama koje bi trebale predstavljati srpske žrtve iz rata u Bosni i Hercegovini, ponovo se nalazila slika dječaka koji nema nikakve veze s ratnim dešavanjima – dječaka svirepo ubijenog 2008. godine duboko na teritoriji Srbije.
Početkom ovog mjeseca, uz regionalni put Bratunac-Potočari-Srebrenica, osvanule su fotografije za koje se navodi da prikazuju 500 ubijenih srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja stradalih prije 34 godine. Kako je prenio RTRs, postavljanje su organizovali potomci ubijenih i predstavnici Organizacije porodica poginulih.
Međutim, vijećnik u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, Arslan Dučić, upozorio je javnost na frapantan detalj. Među navodnim ratnim žrtvama nalazi se fotografija dječaka ubijenog u mirnodopsko vrijeme u susjednoj državi.
"Na slici trinaestogodišnji Miroslav Bogdanović, dječak koji nema apsolutno nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom. Svirepo ubijen 2008. godine u selu kod Arilja, duboko unutar teritorije Srbije. Počeli su bukvalno krasti identitete nesretne djece i podmetati fotografije", objavio je Dučić, pozivajući na građansku dužnost raskrinkavanja ovakvih pojava.
Istina o ubistvu dječaka Miroslava
Fotografija koja se u julu postavlja pored puta u Potočarima kao "žrtva zločina pripadnika Armije RBiH" zapravo je fotografija sa posmrtnice trinaestogodišnjeg Miroslava Bogdanovića.
Dječak je ubijen u maju 2008. godine u selu Trešnjevica kod Arilja (Srbija), a zbog ovog stravičnog zločina Skupština Opštine Arilje proglasila je 28. maj Danom žalosti. Miroslava je ubio 61-godišnji Milenko Kušić iz Ivanjice kako bi se osvetio dječakovoj majci. Kušić je sačekao dječaka na seoskom putu, smrskao mu glavu ašovom, a tijelo sakrio u šumarak. Ubica je potom pokušao zavarati tragove fingirajući saobraćajnu nesreću i utapanje u rijeci Moravici.
Ovaj stravični slučaj detaljno su pratili mediji u Srbiji, a isječak iz novina jasno dokazuje identitet nesretnog dječaka.
Falsificiranje spiskova i izmjena prezimena
Uprkos jasnim i provjerljivim činjenicama, fotografija iz Arilja našla se u bazi podataka "srpske žrtve Srebrenice 1992", gdje je dječaku zadržano ime, ali je prezime iz Bogdanović promijenjeno u Milivojević.
