Objava američkog predsjednika Donalda Trumpa o postizanju sporazuma kojim bi trebalo započeti proces razoružanja Hamasa otvorila je novo poglavlje jednog od najsloženijih sukoba današnjice.
Nakon mjeseci intenzivnih pregovora, diplomatskih posredovanja i političkih pritisaka, postignut je okvirni dogovor koji bi trebao omogućiti prekid neprijateljstava i početak obnove Pojasa Gaze.
Ipak, iako je u Washingtonu sporazum predstavljen kao veliki diplomatski uspjeh, na terenu i dalje postoji niz otvorenih pitanja koja će odlučiti hoće li dogovor zaživjeti ili će ostati još jedan neuspjeli pokušaj uspostavljanja trajnog mira.
Prema planu koji su podržale Sjedinjene Američke Države, a koji je potvrđen i Rezolucijom 2803 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, slijedi druga faza procesa u kojoj bi se paralelno odvijali razoružanje Hamasa, povlačenje izraelskih snaga i uspostavljanje nove administracije u Gazi.
Najveća dilema odnosi se upravo na redoslijed tih koraka.
Izraelske vlasti poručuju da neće povući vojsku prije nego što se provede potpuno i provjerljivo uklanjanje vojne infrastrukture Hamasa. S druge strane, Hamas insistira da se izraelske snage prvo povuku s teritorije koju kontrolišu, nakon čega bi se moglo razgovarati o predaji dijela naoružanja.
Takav raskorak predstavlja najveću prijetnju provedbi sporazuma.
Posebnu ulogu u pregovorima imao je direktor Mirovnog odbora Nickolay Mladenov, bivši specijalni koordinator Ujedinjenih nacija za Bliski istok. On je mjesecima održavao kontakte sa svim stranama, uključujući Hamas, izraelsku vladu, Egipat, Katar i Tursku, pokušavajući pronaći model koji bi bio prihvatljiv svim učesnicima.
