Rekordan trgovinski minus od pet milijardi KM: Gušić upozorava da BiH ide prema 10 milijardi deficita

Redakcija Mostar

"Da li znamo da uvozno dominantne ekonomije ne mogu obuzdati inflaciju, jer pored ostalog, uvoze i nju? Ko se tačno bavi ovim gorućim problemom, šta planira i poduzima?"

Prvih šest mjeseci 2026. godine donijelo je, prema podacima koje navodi ekonomist Nedžad Gušić, vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine od oko pet milijardi KM, dok je samo u junu zabilježen minus od 851 milion KM.

Gušić upozorava da bi, ukoliko se sadašnji trend nastavi, Bosna i Hercegovina godinu mogla završiti s deficitom od oko 10 milijardi KM.

„Od samog osnivanja FBiH, prvih šest mjeseci 2026. donijelo je rekordan vanjskotrgovinski deficit od 5 milijardi KM. Samo juni: 851 milion KM deficita. Rekordno“, naveo je Gušić.

Prema njegovoj ocjeni, posebno zabrinjava činjenica da se negativan trend nastavlja iz godine u godinu.

„Od 2023. svaka naredna godina je gora. Mislilo se da je 2025. vrhunac, ali 2026. pokazuje nastavak negativnog trenda“, napisao je.

Gdje su mjere za povećanje izvoza?

Gušić problem ne svodi samo na statistiku vanjskotrgovinskog bilansa, već postavlja pitanje šta vlasti konkretno poduzimaju kako bi domaću privredu učinile konkurentnijom.

Pita imaju li izvoznici odgovarajuće subvencije za energente i postoji li jasna politika kojom bi se stimulirala proizvodnja namijenjena stranim tržištima.

Posebno upozorava na problem ekonomije koja je snažno oslonjena na uvoz.

„Da li znamo da uvozno dominantne ekonomije ne mogu obuzdati inflaciju, jer pored ostalog, uvoze i nju? Ko se tačno bavi ovim gorućim problemom, šta planira i poduzima?“, pita Gušić.

U svom osvrtu navodi i niz razloga koji, prema njegovom mišljenju, utiču na konkurentnost domaće privrede.

Među njima su porezi, minimalna plata, visoka stopa doprinosa i drugih davanja, cijene energenata, zakašnjela zelena tranzicija, nedostatak radne snage, ali i nedovoljna ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta.

Otvara i pitanje zašto domaće kompanije teško nastupaju zajednički na stranim tržištima i kakav utjecaj na poslovanje imaju međunarodni standardi i obaveze, uključujući Moneyval.


„Gdje su nam tržišta?“

Suštinsko pitanje koje Gušić postavlja jeste zašto domaća privreda ne uspijeva značajnije povećati izvoz.

„Gdje su nam tržišta i zašto nismo konkurentni?“, pita on.

Takav odnos izvoza i uvoza dugoročno znači da domaća ekonomija ostaje zavisna od robe i usluga iz inozemstva, dok domaća proizvodnja ne uspijeva dovoljno snažno povećavati prisustvo na stranim tržištima.

Gušić zato poziva na konkretne odgovore o tome ko je odgovoran za ekonomsku politiku u ovom segmentu, koje mjere se provode i kakvi su njihovi rezultati.

Na kraju objave, međutim, ozbiljnu ekonomsku analizu prekida ironičnom opaskom, očigledno aludirajući na aktuelna dešavanja i javne manifestacije:

„U međuvremenu pitanje svih pitanja: IMAL’ PIVE NA PRODIGY-ju?“

Iza duhovitog završetka ostaje ozbiljno pitanje: ako se vanjskotrgovinski deficit nastavlja povećavati, može li vlast istovremeno ponuditi konkretnu i dugoročnu strategiju povećanja domaće proizvodnje i izvoza?

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.