Profesor prava na Elisabeth Haub School of Law Univerziteta Pace u Njujorku Alexander Greenawalt izjavio je za Fenu da je genocid u Srebrenici danas utvrđena činjenica, ali da su međunarodni sudovi dali nejasne smjernice o tome kako lekcije Srebrenice primijeniti na druge slučajeve masovnih zločina.
Greenawalt, čiji je akademski rad u oblasti međunarodnog prava prepoznatljiv po redefiniranju pravnog koncepta genocidne namjere, govorio je za Fenu povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici.
On je kazao da je pravna definicija genocida i danas predmet stručnih i političkih sporova jer je, s jedne strane, riječ o tehničkom pravnom pojmu koji zahtijeva tumačenje, dok je, s druge strane, negiranje genocida koje dolazi od nacionalističkih političara u entitetu Rs i drugdje motivirano ideologijom, a ne dobronamjernim neslaganjem o pravnom tumačenju.
- Međunarodni sudovi ponekad su imali poteškoća da jasno objasne pravo, a to nije problem samo za pravne stručnjake već i za širu javnost koja želi razumjeti te presude - rekao je Greenawalt.
Prema njegovim riječima, slučaj Bosne i Hercegovine predstavlja jasan primjer takvog problema.
Podsjetio je da su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde utvrdili genocid u Srebrenici, ali ne i u drugim dijelovima BiH, gdje su zločini kvalificirani kao zločini protiv čovječnosti i ratni zločini, koji su također veoma teški međunarodni zločini.
- Pokušaj sudova da razlikuju te situacije nema mnogo smisla. Ista logika koja je dovela do priznanja genocida u Srebrenici trebala je dovesti i do utvrđenja genocida u Zvorniku, Višegradu, Prijedoru, Ahmićima i mnogim drugim dijelovima Bosne koji su doživjeli masovna ubistva i etničko čišćenje. Srebrenica je bila genocid, da, ali je bila i dio šireg genocida - istakao je Greenawalt.
Govoreći o tome kako različita pravna tumačenja genocida utječu na spremnost međunarodne zajednice da reagira dok se masovni zločini još događaju, Greenawalt je naveo da su BiH, Ruanda, Kosovo, Darfur, Gaza i drugi primjeri u kojima se rasprava o genocidu preplitala s raspravom o međunarodnom odgovoru.
Ocijenio je da je to nesretna pojava, jer interes za sprečavanje najtežih međunarodnih zločina ne bi smio zavisiti od etikete koja se tim zločinima daje, bilo da je riječ o genocidu, zločinima protiv čovječnosti ili ratnim zločinima.
- Potrebne pravne razlike ponekad su previše složene da bi se donosile u realnom vremenu. Proći će godine, naprimjer, prije nego što Međunarodni sud pravde odluči da li je Izrael odgovoran za genocid, ali žrtve nemaju toliko vremena da čekaju zaštitu - rekao je Greenawalt.
Naglasio je da je, mimo negiranja genocida od vlasti u Srbiji i entitetu Rs, koje smatra marginalnim i neozbiljnim, genocid u Srebrenici danas utvrđena činjenica i da u većem dijelu svijeta o tome više nema ozbiljne rasprave.
Problem je, smatra on, u tome što međunarodni sudovi nisu dali dovoljno jasne smjernice o tome kako primijeniti lekcije Srebrenice na druge slučajeve.
Greenawalt je ocijenio da predmeti koji se odnose na Gazu i Mjanmar predstavljaju priliku da Međunarodni sud pravde pojasni pravo i objasni da masovna ubistva i etničko čišćenje zasnovani na grupnom identitetu predstavljaju genocid.
Dodao je da, bez obzira na konkretan ishod tih postupaka, Sud treba ponuditi jasno razumijevanje genocida koje će biti dostupno i pravnim stručnjacima i široj javnosti.
