Prevlaka ostaje hrvatska? Stručnjaci poručuju da Crna Gora gotovo nema šanse da kroz arbitražu dobije rt Oštro

Pitanje razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske na području Prevlake ponovo je dospjelo u fokus javnosti nakon izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da „rt Oštro treba da pripadne Crnoj Gori“. Međutim, stručnjaci za međunarodno pravo upozoravaju da su izgledi da Crna Gora kroz arbitražu dobije dio kopnene teritorije veoma mali, te da bi realniji pravac pregovora trebalo tražiti u razgraničenju na moru.

Izjava crnogorskog predsjednika izazvala je oštru reakciju iz Zagreba. Specijalna savjetnica hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić, poručila je da se tvrdnje o pripadnosti rta Oštro Crnoj Gori u Hrvatskoj doživljavaju kao „korak unazad“ i podsjećaju na retoriku iz vremena raspada bivše Jugoslavije.

„Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u Evropskoj uniji, a istovremeno svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji s evropskim vrijednostima“, poručila je Babić Galić.

Penzionisani profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Kjušu u Japanu Časlav Pejović smatra da je u javnosti plasirano mnogo netačnih i populističkih tvrdnji o mogućnosti međunarodne arbitraže.

„Ako se držimo onoga što je realno moguće, Prevlaka može postati dio Crne Gore samo ako je Hrvatska dobrovoljno ustupi ili ako međunarodna arbitraža odluči da pripada Crnoj Gori. Nijedan od ta dva scenarija nije realan“, rekao je Pejović.

On podsjeća da se međunarodna arbitraža ne može pokrenuti bez saglasnosti obje države.

„Bez saglasnosti Hrvatske neće biti arbitraže. Koliko je realno da Hrvatska pristane da međunarodna arbitraža odlučuje o granici na kopnu? Nimalo“, ističe Pejović.

Badinterova komisija kao ključni argument Hrvatske

Glavni sekretar Hrvatskog društva za pomorsko pravo Igor Vio navodi da je čitava Prevlaka, uključujući i rt Oštro, prema hrvatskom stavu nesporno dio teritorije Hrvatske.

„Kopnene granice bivših republika bile su određene u sastavu SFRJ i raspadom federacije postale su međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom“, kazao je Vio, pozivajući se na mišljenje Badinterove komisije iz 1992. godine.

Prema tom mišljenju, republičke granice iz vremena raspada Jugoslavije postale su međunarodno priznate državne granice i mogu se mijenjati isključivo sporazumom zainteresovanih država.

Pejović smatra da upravo zbog toga nije realno očekivati da bi Hrvatska pristala na otvaranje pitanja kopnene granice.

„Da bi se odstupilo od stava Badinterove komisije, Crna Gora bi morala biti u poziciji da može svoju volju nametnuti Hrvatskoj. Takva situacija danas ne postoji“, kaže on.

Privremeni režim traje već 26 godina

Bivši crnogorski diplomata i profesor Univerziteta u Bostonu Veselin Garčević, koji je godinama predvodio crnogorski pregovarački tim za Prevlaku, podsjeća da je još 1999. godine uspostavljen privremeni režim koji je na snazi i danas.

„Punih 26 godina nijedna strana nije izrazila nesaglasnost s tim režimom. On je podijelio jurisdikciju po principu – kopno Hrvatskoj, kontrola voda Crnoj Gori“, kaže Garčević.

Prema njegovim riječima, privremeno rješenje ne prejudicira konačan ishod pregovora, ali je omogućilo stabilnost i izbjegavanje sukoba.

Garčević tvrdi da je Crna Gora u ranijim pregovorima raspolagala argumentima i dokumentacijom koja bi joj mogla dati određene šanse u eventualnom sporu oko dijela kopnene teritorije.

„S tim dokazima mogli smo da pariramo hrvatskoj strani. Zato i ne žele da se to pitanje otvori na arbitraži“, smatra on.

Fokus na morsku granicu

Stručnjaci ocjenjuju da je mnogo izglednije da bi eventualni spor između dvije države mogao biti riješen kroz razgraničenje na moru.

Pejović smatra da Crna Gora u tom dijelu ima snažne argumente.

„Postoji čitav niz posebnih okolnosti na koje se Crna Gora može pozvati, uključujući istorijske i ekonomske faktore, kao i očuvanje plovnih puteva, što bi moglo dovesti do odstupanja od srednje linije u korist Crne Gore“, navodi on.

Pitanje razgraničenja na moru dodatno dobija na značaju zbog mogućih nalazišta nafte i gasa u području između rta Oštro i ostrva Mamula. Zbog neriješenog graničnog pitanja, pojedine međunarodne kompanije u prošlosti su odustajale od istraživanja ugljovodonika u tom dijelu Jadrana.

Nova komisija bez istaknutih stručnjaka

Crnogorska Vlada u martu ove godine formirala je Komisiju za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanje državne granice, koja broji 27 članova. Međutim, u njenom sastavu nema istaknutih stručnjaka za međunarodno i pomorsko pravo niti osoba koje su učestvovale u ranijim pregovorima.

Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je prijedlog predsjednika Milatovića da bivši ministar vanjskih poslova Miodrag Lekić bude član komisije, iako je upravo Lekić bio jedan od učesnika pregovora o Prevlaci još od devedesetih godina.

Istovremeno, Hrvatska i dalje insistira na rješavanju više otvorenih pitanja sa Crnom Gorom, među kojima su procesuiranje ratnih zločina, pitanje nestalih osoba, povrat školskog broda „Jadran“, imovinsko-pravni sporovi, kao i razgovori o granici.

Iako je pitanje Prevlake ponovo postalo tema političkih rasprava, stručnjaci upozoravaju da su šanse za promjenu granice na kopnu minimalne i da bi, u interesu dobrosusjedskih odnosa i evropske perspektive regiona, fokus trebalo usmjeriti na pronalaženje trajnog i obostrano prihvatljivog rješenja za razgraničenje na moru.