Dok su jednim državnim resorom upravljali ministar i njegov zamjenik, uz podršku sedam savjetnika i dva šefa kabineta, iz budžeta je izdvojeno gotovo 30.000 KM za angažman vanjskog saradnika u kabinetu. Ovaj potez, nejasan i Uredu za reviziju institucija samo je dio spleta problema koji su, uz političke sukobe, kadrovske kontroverze i zaobilazak Bošnjaka, obilježile mandat u Ministarstvu sigurnosti.
„Najbolji kadar od kadrova iz Rs-a“ koga su morali provući „kroz iglene uši“ da bi mogao i obavljati tu poziciju, Nenad Nešić (DNS), nije se ni zadržao na čelu Ministarstva do kraja mandata.
Kako su u to vrijeme već počele turbulencije unutar vladajuće koalicije, imenovanje Nešićevog nasljednika nije se sprovelo do kraja, te Ministarstvom nastavlja rukovoditi zamjenik ministra Ivica Bošnjak (HDZ).
Otvorena vrata Karadžićevom adokvatu
Pristup povjerljivim podacima stepena "tajno" i "vrlo tajno" Nešić je dobio tek desetak mjeseci po preuzimanju mandata. Pamtimo ga po podizanju tri prsta ispred zgrada institucija BiH, ali i unutar njih. Po vrijeđanju žrtava genocida u Srebrenici i negiranju. Po čestim javnim verbalnim sukobima sa koalicionim partnerima nakon kojih bi opet sjeli za isti stol.
Po preuzimanju mandata, Nešić je inicirao ukidanje zabrane ulaska u Bosnu i Hercegovinu advokatu ratnog zločinca Radovana Karadžića Goranu Petronijeviću i Milošu Koviću iz Beograda, koji je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske Rs (VRs) Ratku Mladiću.
Jedan od najznačajnijih pravnih akata iz resora sigurnosti koji je Ministarstvo pripremalo bio je sporazum sa Frontexom. Ministarstvo sigurnosti vodilo je pregovore i pripremalo tekst sporazuma koji je omogućio zajedničke operacije Granične policije BiH i Frontexa na teritoriji BiH. Sporazum je u konačnici potpisan 2025. godine.
Također, Ministarstvo sigurnosti u tom periodu pripremilo je i Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli.
Od 32 zaposlenih - 28 Srba
Negdje u oktobru 2024. godine moldavska policija saopćila je da je razbila mrežu koja je pripremala nerede pred predsjedničke izbore i referendum o EU. Tvrdili su da su pojedini moldavski državljani prošli obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje su ih navodno obučavali instruktori povezani s ruskom paravojnom grupom Wagner. Ministarstvo sigurnosti i Nešić negirali su ove navode. Ipak, početkom ove godine sud u Moldaviji osudio je troje državljana zbog učešća u spomenutim kampovima.
Njegov dvogodišnji mandat obilježilo je i zapošljavanje 28 Srba u Ministarstvu od ukupno zaposlene 32 osobe u stalni radni odnos.
Nešić je Ministarstvom sigurnosti rukovodio od januara 2023. pa sve do hapšenja kada je „iz moralnih razloga“ podnio ostavku u januaru dvije godine kasnije. Ostavku je izglasao i Predstavnički dom istog dana.
Sa još šest osoba u akciji "Tunel 2" Nešić je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH zbog sumnje da su počinili krivična djela pranja novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita. Nakon pet mjeseci u pritvoru, pušten je na slobodu uz mjere zabrane, a optužnica do danas nije podignuta.
HDZ-ov kadar na čelu Ministarstva
