Švedske migracione vlasti deportovale su četverogodišnjeg Raifa Terzića, dječaka sa poremećajem iz autističnog spektra, iz Švedske u Bosnu i Hercegovinu, iako je rađen u Malmöu i do tada živio u Švedskoj sa porodicom. Dječakov slučaj izazvao je snažne reakcije javnosti i medija zbog njegovih teškoća u razvoju, administrativnih poteškoća i razdvajanja od ostatka porodice.
U saopćenju koje je Ambasada Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj objavila iz Štokholma, istaknuto je da je ambasada saznala za ovaj slučaj isključivo putem medijskih izvještaja, te da do trenutka objave nije zaprimila zvaničan zahtjev porodice za pomoć ili konzularne usluge. Ambasada navodi da, bez formalnog zahtjeva, nije poduzimala aktivnosti niti je postojala pravna osnova za intervenciju.
U saopćenju piše:
Ambasada Bosne i Hercegovine u Štokholmu nije poduzimala nikakve aktivnosti, jer “isto nije postojala formalna osnova niti zahtjev stranke”. Naglašeno je i to da ambasada nema uticaj na migracionu politiku Švedske ni na odluke tamošnjih nadležnih organa koje se odnose na boravak, povratak ili državljanstvo. Ako bude zaprimljen odgovarajući zahtjev, ambasada ostaje spremna, u okviru svojih ovlaštenja, pružiti pomoć i informacije svim građanima BiH radi zaštite njihovih prava i interesa.
Ambasada je pojasnila i pravni okvir državljanstva: djeca rođena u Švedskoj ne stječu automatski švedsko državljanstvo samo zato što su rođena na teritoriji te zemlje — što je standardna odredba u švedskom zakonodavstvu. Također se u saopćenju ističe da je prema informacijama kojima ambasada raspolaže, roditelji Raifa Terzića kasnije stekli švedsko državljanstvo, ali on sam nije bio blagovremeno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine — što je neophodno za regulisanje državljanskog statusa u BiH.
Iz Ambasade podsjećaju da Bosna i Hercegovina ima Sporazum o dvojnom državljanstvu sa Švedskom, ali i sa Srbijom i Hrvatskom, što omogućava da djeca rođena u tim državama mogu regulisati svoj državljanski status pravovremeno. U saopćenju se navodi: zaštita prava i interesa djece rođenih u Švedskoj “najbolje se ostvaruje kroz blagovremenu prijavu rođenja u Bosni i Hercegovini i regulisanje statusa državljanina BiH”.
