Čovječija ribica, jedan od najprepoznatljivijih stanovnika podzemnih voda Dinarskog krša, decenijama je u nauci tretirana kao jedna vrsta. Novo međunarodno istraživanje, objavljeno u časopisu Amphibia-Reptilia, donijelo je veliko iznenađenje – iza dosadašnjeg naučnog imena Proteus anguinus zapravo se krije devet različitih vrsta.
Tri od tih vrsta potpuno su nove za nauku, dok je među njima posebno značajna bosanska čovječija ribica (Proteus bosniensis), koja naseljava podzemne vodene sisteme Krajine.
U istraživanju su učestvovali i bosanskohercegovački biolozi Emina Šunje, PhD, sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i Adnan Zimić, MSc, iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Stanovnik podzemlja Krajine
Proteus bosniensis vezana je za podzemne vodene sisteme Krajine, posebno za područje ispod planine Grmeč. Kao i druge vrste čovječije ribice, gotovo čitav život provodi u potpunom mraku podzemnih voda.
Upravo takav način života jedan je od razloga zbog kojih je njeno proučavanje izuzetno zahtjevno. Podzemni sistemi Dinarskog krša teško su dostupni, a precizno utvrđivanje rasprostranjenosti pojedinih populacija predstavlja veliki naučni izazov.
Važno je, međutim, naglasiti da ovo nije otkriće životinje koja je tek sada prvi put pronađena u Krajini. Čovječija ribica na ovom području poznata je decenijama. Ono što je novo jeste naučna potvrda da te populacije pripadaju zasebnoj vrsti – Proteus bosniensis.
Zbog toga ovo otkriće predstavlja mnogo više od dodavanja još jednog imena na spisak vrsta koje žive u Bosni i Hercegovini. Ono pokazuje koliko još uvijek ne poznajemo stvarnu biološku raznolikost podzemnog svijeta Dinarskog krša.
Pored Proteus bosniensis, u Bosni i Hercegovini živi i druga vrsta čovječije ribice – Proteus carrarae, vezana za podzemne vode hercegovačkog krša.
Kako je jedna vrsta postala devet?
Čovječije ribice međusobno su veoma slične. Imaju izduženo tijelo, reducirane oči i blijedu kožu, a milioni godina života u potpunom mraku oblikovali su njihove specifične osobine.
Ta velika sličnost dugo je otežavala razlikovanje pojedinih evolutivnih linija. Posmatrajući samo vanjske karakteristike, naučnicima je bilo gotovo nemoguće precizno utvrditi koliko se različitih vrsta zapravo krije iza imena Proteus anguinus.
Savremene genetičke, morfološke i druge analize pokazale su, međutim, da su se pojedine populacije tokom miliona godina razvijale nezavisno. Iako danas mogu izgledati gotovo identično, njihove evolutivne linije dovoljno su različite da ih nauka prepoznaje kao zasebne vrste.
Proteus bosniensis tako predstavlja jedan od primjera takozvane kriptične raznolikosti – pojave u kojoj različite vrste izgledaju toliko slično da njihove međusobne razlike dugo ostaju neprimijećene.
Devet vrsta znači i devet problema za zaštitu
Novo naučno saznanje mijenja i način na koji treba posmatrati zaštitu čovječije ribice.
Ranije se ova životinja posmatrala kao jedna vrsta koja ima relativno široko područje rasprostranjenja, od Slovenije do južne Hercegovine. Sada je poznato da to područje zapravo naseljava devet različitih vrsta, od kojih neke imaju veoma ograničene areale.
Posebno je značajno što je svih devet vrsta svrstano u neku od IUCN kategorija ugroženosti – od ugroženih do kritično ugroženih.
To pitanje je naročito važno za Proteus bosniensis, čiji je opstanak povezan s ograničenim sistemima podzemnih voda Krajine. Zaštita ove vrste zato je direktno povezana sa zaštitom podzemnih ekosistema u kojima živi.
Zagađenje vode, promjene režima podzemnih voda i drugi lokalni pritisci mogu imati posljedice na populacije čovječije ribice, a samim tim i na dugoročni opstanak pojedinih vrsta.
Zbog toga se zaštita čovječije ribice više ne može zasnivati samo na pristupu kojim se ona posmatra kao jedna široko rasprostranjena vrsta. Potrebno je voditi računa o svakoj pojedinačnoj vrsti, njenom području rasprostranjenja i konkretnim prijetnjama koje postoje na tom području.
Krajina još krije svoje tajne
Stvarna rasprostranjenost Proteus bosniensis još nije dovoljno istražena. Veliki dijelovi Dinarskog krša i dalje su slabo poznati nauci, posebno kada je riječ o podzemnim vodnim sistemima.
Zbog toga naučnici ne isključuju mogućnost da će buduća istraživanja otkriti nove populacije ove vrste, ali i druge, do sada neprepoznate evolutivne linije.
Upravo tu leži i širi značaj ovog istraživanja. Životinja koju ljudi na prostoru Krajine poznaju generacijama dobila je svoje precizno naučno mjesto kao zasebna vrsta – bosanska čovječija ribica, Proteus bosniensis.
Za biologiju Bosne i Hercegovine to znači još jednu potvrđenu i jedinstvenu vrstu, ali istovremeno i podsjetnik da je znanje o prirodnom bogatstvu zemlje daleko od potpunog.
Podzemni svijet Dinarskog krša i dalje skriva brojne tajne. Iako je riječ o jednom od najznačajnijih područja bioraznolikosti u Evropi, brojni njegovi podzemni sistemi ostaju nedovoljno istraženi. Novo istraživanje čovječije ribice zato ne predstavlja samo kraj jedne naučne dileme, već i početak novih pitanja o tome šta se još uvijek krije ispod površine Krajine i ostatka Dinarskog krša.
Međunarodno istraživanje pokazalo je da se iza dosadašnje jedne vrste čovječije ribice zapravo krije devet različitih vrsta, a među njima je i Proteus bosniensis, stanovnik podzemnih voda Krajine.
(Krajina.ba)
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
