Centralna banka Bosne i Hercegovine od 20. jula uvodi domaći sistem instant plaćanja, koji će omogućiti da novac s jednog računa na drugi bude prebačen za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li se transakcija obavlja tokom radnog dana, vikenda ili praznika.
Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović izjavila je da je riječ o najvećoj reformi i modernizaciji platnog prometa u zemlji od 2001. godine.
„Sistem će raditi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i svih 365 dana u godini. Od trenutka kada korisnik svojoj komercijalnoj banci preda nalog za plaćanje, banka ga šalje Centralnoj banci BiH, koja ga obrađuje, a novac se za nekoliko sekundi nalazi na računu primaoca“, pojasnila je Selimović.
Za razliku od instant plaćanja, u postojećem sistemu obavljaju se četiri poravnanja tokom dana. To znači da transakcije poslane nakon radnog vremena mogu čekati naredni dan kako bi novac bio dostupan primaocu.
Selimović je istaknula da će novi sistem građanima omogućiti brže slanje i primanje novca te efikasnije upravljanje porodičnim budžetima, dok će privrednim subjektima donijeti veću predvidljivost poslovanja i bolje upravljanje likvidnošću.
„Firme će moći precizno planirati kada šalju novac i kada će on biti na raspolaganju drugoj strani. Time će poslovni ciklus dobiti novu dinamiku, a kompanije će moći bolje upravljati svojim novčanim tokovima i poboljšati likvidnost, koja je trenutno ograničena postojećim sistemom plaćanja“, kazala je.
Sistem razvijen domaćim kapacitetima
Guvernerka je naglasila da je sistem razvijen internim kapacitetima, angažmanom zaposlenika Centralne banke BiH, uz podršku Banke Italije i saglasnost Evropske centralne banke.
Riječ je o rješenju zasnovanom na evropskom sistemu TIPS, prilagođenom zemljama zapadnog Balkana. Među državama regiona koje su se pridružile inicijativi, Bosna i Hercegovina i Crna Gora spremne su odmah početi njegovu primjenu, dok se očekuje da će ostale zemlje to učiniti do kraja godine.
Platforma će od 20. jula biti dostupna svim komercijalnim bankama u Bosni i Hercegovini, ali se neće sve uključiti istovremeno.
Banke koje završe funkcionalna, operativna i tehnička testiranja te ispune uslove Centralne banke BiH pristupit će sistemu od prvog dana, dok će se ostale priključivati sukcesivno, nakon što ispune potrebne tehničke preduslove.
„Sve komercijalne banke su informirane i trenutno se nalaze u različitim fazama pripreme. S velikim brojem banaka već provodimo testiranja“, navela je Selimović.
Naglasila je da početak rada sistema 20. jula neće predstavljati pilot-projekt niti testnu fazu, već potpuno funkcionalno produkcijsko okruženje.
„Riječ je o velikoj novini u platnom prometu i zato je veoma važno da produkcijski i operativni rad sistema pažljivo pratimo od samog početka. Greške u ovom području nikome nisu poželjne“, kazala je guvernerka.
Jeftinije od postojećeg sistema
Govoreći o cijeni usluge, Selimović je kazala da je Centralna banka BiH usvojila odluku o tarifama te da je tarifa za instant transakcije znatno niža od one koju trenutno naplaćuje komercijalnim bankama za usluge postojećeg žiro-kliringa.
„Veoma je važno da sistem bude cjenovno konkurentan, jer je naš cilj da zaživi i da u budućnosti u potpunosti zamijeni postojeći način plaćanja, zasnovan na žiro-kliringu i poravnanju u realnom vremenu“, rekla je.
Prema njenim riječima, konkurentna cijena jedan je od osnovnih uslova da sistem postane široko prihvaćen te da se u narednih godinu ili dvije postigne njegova puna funkcionalnost i uključenost svih banaka.
Centralna banka BiH provodit će i aktivnosti finansijskog opismenjavanja kako bi građanima i kompanijama, posebno malim i srednjim preduzećima, objasnila način korištenja i prednosti instant plaćanja.
U prvoj fazi sistem će biti ograničen na domaće transakcije unutar Bosne i Hercegovine.
U narednoj fazi planirano je uvođenje dodatnih usluga, uključujući plaćanje putem QR kodova, podršku za plaćanje na prodajnim mjestima i internetsko plaćanje, kao i druge digitalne finansijske servise.
Planirane su i prekogranične instant transakcije, ali datum početka njihove realizacije još nije određen.
„Pratit ćemo dinamiku razvoja i prihvatanja sistema u Bosni i Hercegovini. Kada procijenimo da je sistem u potpunosti prihvaćen na domaćem tržištu, bit ćemo spremni ići izvan granica Bosne i Hercegovine“, kazala je Selimović.
Limit 5.000 KM po transakciji
Posebna pažnja, kako je navela guvernerka, posvećena je sigurnosti sistema i zaštiti korisnika.
Budući da je riječ o rješenju zasnovanom na sistemu koji se primjenjuje u zemljama eurosistema, u njegovu arhitekturu ugrađeni su evropski standardi zaštite platnog sistema i korisničkih podataka.
„Riječ je o vrhunskoj arhitekturi koja osigurava visok nivo sigurnosti“, naglasila je.
Centralna banka BiH u početnoj fazi postavila je limit pojedinačne instant transakcije na 5.000 KM, uz mogućnost da on bude mijenjan u skladu s razvojem tržišta i potrebama korisnika.
Selimović je upozorila da, uprkos ugrađenim sigurnosnim mehanizmima, korisnici moraju pažljivo unositi podatke o primaocu i odgovorno postupati s načinima autentifikacije.
„Centralna banka će raditi svoj dio posla kada je riječ o otkrivanju sumnjivih transakcija i eventualnih prevara, ali i fizička i pravna lica moraju voditi računa o tome kako unose podatke i koriste sistem“, poručila je.
„Ubrzana integracija u evropski platni sistem“
Govoreći o značaju projekta za evropski put Bosne i Hercegovine, Selimović je ocijenila da će zemlja njegovim uvođenjem praktično već biti integrirana u evropski platni sistem.
„Ovo je određeni oblik ubrzane integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Identičan sistem Banka Italije administrira za zemlje Evropske unije, a sada je dostupan i zapadnom Balkanu. To znači da će, kada pristupimo Evropskoj uniji, naš platni sistem već biti spreman“, kazala je.
Prema njenim riječima, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini već je u velikoj mjeri usklađen s pravilima i standardima Evropske unije.
Kada je riječ o Centralnoj banci BiH i monetarnoj politici, Selimović je podsjetila da se ona provodi u skladu s principima valutnog odbora, koji ograničava spektar instrumenata kojima institucija raspolaže.
„Nastojimo da sve funkcije Centralne banke, u mjeri u kojoj nam zakon omogućava, budu usklađene s onim što zahtijeva Evropska unija. Kada je riječ o platnom sistemu, čiji smo vlasnik, sasvim sigurno smo usklađeni s evropskim standardima“, zaključila je Selimović.
