Nikšić: Ekološka bomba čeka u ladicama Federalnog parlamenta, milijarde investicija mogu biti razlog blokade

Nezavisni zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Damir Nikšić upozorio je na, kako je naveo, ozbiljan problem koji se godinama nalazi u institucionalnom „začaranom krugu“, a čije posljedice mogu biti vidljive od Sarajeva do brojnih zaštićenih i turističkih područja u Federaciji BiH.

Nikšić tvrdi da se u pojedinim dijelovima Sarajeva fekalne otpadne vode ilegalno odvode u sisteme oborinske odvodnje, nakon čega završavaju u Miljacki, što, kako navodi, može biti jedan od razloga zbog kojih ova rijeka i dalje ima izražen problem zagađenja i neugodnog mirisa u centru grada.

Prema njegovim riječima, o problemu je razgovarao s predsjednikom i potpredsjednikom Gradskog vijeća Sarajeva, koji su mu potvrdili da su upoznati s problemom, posebno kada je riječ o Koševskom potoku.

„Mnogi stanovnici padinskih naselja priključuju svoje fekalne otpadne vode na podzemne odvode oborinskih otpadnih voda“, naveo je Nikšić.

On smatra da se iza ovog problema krije mnogo šira priča, koja seže do pitanja nadležnosti vodnih i građevinskih inspektora i autentičnog tumačenja člana 190. Zakona o vodama FBiH.

Inicijativu za autentično tumačenje ove odredbe 2021. godine pokrenula je Federalna uprava za inspekcijske poslove. Povod je, prema Nikšićevom objašnjenju, bio problem u praksi, odnosno situacije u kojima su pojedini investitori i vlasnici objekata osporavali nadležnost vodnih inspektora da nalože uklanjanje objekta ako u roku od 60 dana ne pribave odgovarajući vodni akt.

Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH još je 30. maja 2022. godine usvojila autentično tumačenje prema kojem bi federalni vodni inspektor, nakon što utvrdi da nije izvršen nalog za pribavljanje odgovarajućeg vodnog akta, o tome obavijestio građevinskog inspektora, koji bi potom mogao narediti uklanjanje objekta ili postrojenja izgrađenog bez odgovarajućeg vodnog akta.

Nikšić tvrdi da to tumačenje, međutim, nikada nije došlo na dnevni red sjednice Predstavničkog doma kako bi bilo formalno usvojeno i objavljeno u Službenim novinama FBiH.

Četiri godine kasnije, procedura je ponovo pokrenuta. Aktuelna direktorica Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prulović uputila je 19. februara 2026. godine novu inicijativu, a Komisija je, prema Nikšićevim navodima, jednoglasno podržala isti tekst autentičnog tumačenja.

O tom pitanju raspravljao je i Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma, nakon čega je Nikšić, kako navodi, konsultovao predstavnike ekološkog sektora i zaključio da autentično tumačenje mora biti uvršteno na dnevni red Predstavničkog doma kako bi moglo biti objavljeno u Službenim novinama i stupiti na snagu.

„Odmah sam napisao zahtjev za uvrštenje na dnevni red te tačke, no ta sjednica je odgođena i od tada nema sjednica niti postoje naznake da će biti“, tvrdi Nikšić.

On upozorava da zastupnici ne bi trebali odluke donositi isključivo na osnovu informacija vlade, parlamentarnih klubova, političkih stranaka i stručnih službi.

„Zastupnici mogu da zaglupe od prevelikog povjerenja u sistem i državu za koju svi znamo da je zarobljena, ali ne znamo očigledno kako se to manifestuje u praksi. Shvatim koliko smo mi zastupnici naivni“, napisao je Nikšić.

Posebno je problematizirao činjenicu da autentično tumačenje već godinama nije dobilo konačan institucionalni epilog.

„Šta ako je nekom u službama, takozvanoj ‘dubokoj državi’, jednostavno zadatak da to autentično tumačenje nikada ne dođe na dnevni red i ne bude objavljeno u Službenim novinama i ne stupi na snagu, pa stoga drži sve u ladicama, u tom začaranom krugu, u tom ‘loop-u’ unedogled?“, zapitao se Nikšić.

Istovremeno, naglašava da za takvu tvrdnju nema dokaze i da je moguće da se radi o neznanju, neiskustvu ili nestručnosti, ali smatra da cijeli slučaj mora biti ispitan.

„Možda pretjerujem. Možda zvuči kao neka teorija zavjere. No ja ipak mislim da je ovo sistemski i da se ne tiče ‘sirotinje’ i pojedinačnih, sporadičnih slučajeva“, naveo je.

Nikšić smatra da bi posljedice mogle biti posebno značajne za objekte izgrađene bez odgovarajućih vodnih akata, uključujući objekte uz Unu, Prokoško jezero i Bjelašnicu.

„Sve one građevine, vile i vikendice pokraj Une o kojima se priča ovih godina se ne mogu rušiti sve dok ovo autentično tumačenje ne dođe na dnevni red Predstavničkog doma Federalnog parlamenta i ne bude sutradan objavljeno u Službenim novinama“, tvrdi Nikšić.

Sličnu situaciju vidi i u slučaju objekata na Prokoškom jezeru, kao i velikog broja objekata izgrađenih na Bjelašnici, za koje navodi da nemaju odgovarajuće vodne akte, dok se istovremeno fekalne otpadne vode ispuštaju u prirodu i ugrožavaju vodne resurse.

„Dakle, milijarde investicija su u pitanju, a ne puka sirotinja. Razlog više da bi neko mogao biti masno plaćen da zadržava ovaj dokument u ladicama“, zaključio je Nikšić.