Na pomolu dva probosanska bloka u Rs-u: Hoće li Bošnjaci zbog političkih sujeta izgubiti...

Ipak, pozicija jedne mlade stranke, BH Zeleni, koja djeluje u Rs-u bi u ovom kontekstu mogla biti i presuda. Kapacitet glasova ove stranke donijet će prevagu jednom ili drugom bloku. To barem pokazuju brojevi sa posljednjih izbora.

Ukoliko se zaista ostvari scenarij o dva probosanska bloka u Rs-u, jedan predvođen SDP-om, a drugi SDA-om, posljedice bi mogle biti katastrofalne po politički opstanak Bošnjaka u ovom entitetu.

Velika opasnost ogleda se u izboru poslanika za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Historijski gledano, zahvaljujući kakvoj-takvoj konsolidaciji glasova, probosanske stranke su uvijek uspijevale osigurati barem jedno mjesto u državnom parlamentu iz entiteta Rs. Taj jedan mandat, iako matematički mali, oduvijek je imao ogromnu simboličku i suštinsku težinu jer je predstavljao glas povratnika u najvišem zakonodavnom tijelu države, razbijajući monopol etnonacionalnih stranaka sa sjedištem u Rs-u.

Matematika izbornog sistema je neumoljiva. Rasipanje glasova na dvije liste automatski znači da oba probosanska blok mnogo rizikuju da uopće pređu prag potreban za direktni ili kompenzacijski mandat u državnom parlamentu. Taj mandat bi vrlo lako mogao da se prelije velikim strankama poput SNSD-a, SDS-a ili PDP-a. Time bi Bošnjaci iz Rs-a ostali bez predstavnika u Sarajevu.

Da bi se shvatila dubina potencijalnog problema, potrebno se vratiti samo jedan izborni ciklus unazad. Na Općim izborima 2022. godine, probosanske stranke su nastupile pod jedinstvenim kišobranom koalicije "Pokret za državu". Iako je taj projekt kasnije doživio unutrašnje turbulencije, izborni rezultat je pokazao snagu zajedništva.

Tada je "Pokret za državu" osvojio nešto više od 36 hiljada glasova za Narodnu skupštinu Rs, što je iznosilo oko 5,7 posto od ukupnog broja važećih listića. Taj rezultat osigurao im je pet poslaničkih mandata u NSRS-u, što je solidan klub poslanika sposoban da barem učestvuje u raspravama i postavlja pitanja od vitalnog nacionalnog interesa.

Ako tih 36 hiljada glasova podijelimo na dva suprotstavljena bloka, jasno je da obje grupacije ulaze u zonu izbornog rizika. Cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu Rs iznosi 3 posto. Iako zvuči kao mali prag, u uslovima smanjene izlaznosti povratnika i potencijalno visoke izlaznosti većinskog naroda, 3 posto može postati nedostižan san, piše Klix.ba

Postoji realna, nimalo zanemariva šansa, da zbog razjedinjenosti jedan, a u najgorem apokaliptičnom scenariju čak i oba probosanska bloka ostanu ispod cenzusa. To bi značilo da Bošnjaci u Narodnoj skupštini Rs ne bi imali apsolutno nijednog legitimno izabranog predstavnika kroz probosanske stranke.

Dok lideri stranaka u Sarajevu vode bitke za prevlast, pokazivanje mišića i preuzimanje liderskih pozicija unutar vlastitog naroda, stvarna cijena tih bitaka plaća se u Banjoj Luci, Prijedoru, Doboju, Zvorniku i Bratuncu. Biračko tijelo probosanskih stranaka u Rs-u je ograničeno i ranjivo. Ono ne trpi podjele, sujete i političko nadmudrivanje centrala.

Najava formiranja dva bloka nije znak demokratskog pluralizma, već znak političke nezrelosti. Ukoliko Bošnjaci i ostali probosanski orijentisani građani u Rs-u izgube svog predstavnika u državnom parlamentu i svedu se na statističku grešku u entitetskoj skupštini, odgovornost će biti isključivo na onima koji su stranačke interese stavili ispred opstanka jednog naroda na prostoru entiteta Rs.