Uprkos mogućoj koncesiji, infrastrukturni projekti na mostarskom aerodromu nastavljaju se kao da do nje neće ni doći. Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel ističe da je poslovanje posljednjih godina stabilizovano.
Mogućnost davanja Aerodroma Mostar pod koncesiju otvorila je raspravu o budućnosti jednog od ključnih saobraćajnih projekata u Hercegovini.
Gradsko vijeće Mostara jednoglasno je podržalo odluku kojom je pokrenuta zakonska procedura, ali to ne znači da je koncesionar već odabran. Riječ je tek o prvom koraku.
Konačnu odluku o raspisivanju koncesije donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a postupak će voditi posebna komisija u kojem će Grad Mostar, kao većinski vlasnik Aerodroma Mostar, imati dva predstavnika.
U Gradu Mostaru smatraju da sadašnji model poslovanja, koji se velikim dijelom oslanja na subvencioniranje aviokompanija, dugoročno nije održiv. Očekuje se da bi ozbiljan koncesionar mogao privući nove investicije, otvoriti dodatne aviolinije i iskoristiti međunarodne poslovne kontakte za razvoj Aerodroma Mostar. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić (HDZ BiH) potvrdio je da postoji neobavezujuće pismo namjere jedne zainteresirane američke kompanije.
"Nameće se narativ da će upravo oni dobiti koncesiju. Međutim, to je zakonom definisan proces i pitanje je ko će na kraju biti koncesionar. Apelujem na sve koji budu donosili odluke da izaberu kompaniju koja ima ozbiljnost, iskustvo i uspješno realizovane slične projekte širom svijeta. Nadam se da ćemo izabrati najboljeg. Prilično sam siguran da će tako i biti jer će cijeli proces biti pod budnim okom javnosti", kazao je Kordić.
Gradski vijećnici traže da se tokom pregovora zaštite interesi javnog preduzeća i zaposlenih.
"Kao vijećnici tražili smo da se zaštite postojeći radnici aerodroma, ali i imovina javnog preduzeća tokom pregovora", rekao je vijećnik HRS-a u Gradskom vijeću Mostara Slaven Bevanda.
Zastupnik NiP-a u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Admir Čavalić smatra da bi Mostar, uz kvalitetno pripremljen ugovor i jasno definisane obaveze budućeg koncesionara, mogao dobiti nove niskobudžetne aviokompanije, više turista i snažniji privredni razvoj. Ipak, upozorava da će uspjeh cijelog projekta zavisiti upravo od sadržaja koncesionog ugovora i zaštite javnog interesa.
"Koncesije su praksa koja se primjenjuje širom zemalja zapadnog Balkana, ali i na evropskim i svjetskim aerodromima. Ono što je važno naglasiti jeste da je prije donošenja konačne odluke potrebna detaljna, po mogućnosti dubinska analiza", izjavio je Čavalić.
Podsjetio je da i drugi aerodromi u Bosni i Hercegovini razmatraju sličan model upravljanja.
"Aerodrom Bihać također planira koncesiju. Aerodrom Tuzla nije bio u mogućnosti dobiti koncesiju zbog neriješenog pitanja državne imovine. Vidimo da je otvoreno i pitanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, dok Mostar trenutno najbrže napreduje u tom procesu", pojasnio je Čavalić.
Uprkos mogućoj koncesiji, infrastrukturni projekti na mostarskom aerodromu nastavljaju se kao da do nje neće ni doći. Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel ističe da je poslovanje posljednjih godina stabilizovano.
"Ako neko može osigurati sredstva koja su nam potrebna za rješavanje brojnih infrastrukturnih ograničenja, onda je to dobra prilika. Naravno, potrebno je pažljivo pripremiti ugovor, zaštititi interese javnog preduzeća i analizirati iskustva drugih kako bismo izbjegli početničke greške, ali mislim da koncesija nije loša prilika", kazao je Đuzel.
Dodao je da aerodrom bilježi kontinuiran rast broja putnika.
"Prošle godine imali smo oko 70.000 putnika, a ove godine u prvih pet mjeseci bilježimo rast od 10 posto. Očekuje se nešto izazovnije ljeto zbog otkazivanja pojedinih letova prema Bliskom istoku usljed rata", rekao je Đuzel.
Trenutno je u funkciji osam redovnih aviolinija, dok su najtraženije destinacije Štuttgart, Dizeldorf i Beograd.
Iako Aerodrom Mostar bilježi rast broja putnika, njegovo poslovanje i dalje u velikoj mjeri zavisi od finansijske podrške Vlade Republike Hrvatske i svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Upravo zato u mogućem koncesionaru mnogi vide priliku za održiviji razvoj, nova ulaganja i dugoročnu stabilnost poslovanja.
