Dodatni vjetar u leđa proizvođačima stigao je i ove godine. Poticaj za proizvodnju maline povećan je na 0,70 konvertibilnih maraka po kilogramu, što je najveći iznos otkako se ova mjera provodi.
Željezno Polje nekada je bilo sinonim za uspješno bh. malinarstvo. Prije petnaestak godina padine ovog kraja bile su prekrivene hiljadama zasada, a godišnja proizvodnja dostizala je i 1.000 tona maline, pišu Vijesti.ba.
Danas je slika znatno drugačija, proizvede se između 100 i 150 tona, što najbolje pokazuje koliko su teški izazovi pogodili domaće proizvođače.
Ekipa Vijesti.ba posjetila je Željezno Polje i na licu mjesta razgovarala s uzgajivačima i proizvođačima koji svakodnevno vode borbu za opstanak proizvodnje. O tome šta je dovelo do velikog pada proizvodnje, ali i kakve su perspektive razvoja ovog kraja, razgovarali smo i s ministrom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Jasminom Čajićem.
Iako su ulaganja u poljoprivredu godinama bila nedovoljna, posljednjih godina stvari se počinju mijenjati. Vlada Zeničko-dobojskog kantona značajno je povećala budžetska izdvajanja za poljoprivredu, a proizvođači ističu da se efekti takve politike već osjećaju na terenu.
Da se uz dobru ideju i podršku može uspjeti pokazuje i primjer Suvada Hodžića, jednog od pionira uzgoja maline u Željeznom Polju. Umjesto da se zaustavi na proizvodnji sirovine, odlučio je napraviti iskorak, preradom maline stvara dodatnu vrijednost i osigurava sigurniji plasman svojih proizvoda.
Dodatni vjetar u leđa proizvođačima stigao je i ove godine. Poticaj za proizvodnju maline povećan je na 0,70 konvertibilnih maraka po kilogramu, što je najveći iznos otkako se ova mjera provodi.
Primjer Željeznog Polja pokazuje da uz ozbiljnu institucionalnu podršku, veća ulaganja i vrijedne proizvođače domaća poljoprivreda ima potencijal za oporavak. To znači više domaće proizvodnje, manju ovisnost o uvozu i sigurniju opskrbu građana kvalitetnim proizvodima iz Bosne i Hercegovine.
