Problemi rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu završeni privremenim rješavanjem pitanja zdravstvenog osiguranja. Dugovanja za doprinose, budućnost rudnika i položaj radnika u procesu pravedne tranzicije i dalje ostaju otvorena pitanja, poručio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Lakić je u programu N1 televizije govorio o stanju u rudarskom sektoru, navodeći da se problemi koji su se gomilali decenijama ne mogu riješiti u kratkom periodu.
Dugovi rudnika premašuju milijardu KM
Govoreći o problemu zdravstvenog osiguranja rudara u Zeničko-dobojskom kantonu, Lakić je odbacio tvrdnje da nije bilo razgovora sa predstavnicima zdravstvenih institucija.
"Ja sam bio sigurno na tri ili četiri sastanka i direktno komunicirao i s direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona i objasnili smo jedni drugima kakva je situacija, o čemu se radi. Ne možemo mi doći u situaciju da ispravljamo 20, 30 godina nemara u rudarskom sektoru i neplaćanja doprinosa u jednom mjesecu ili u jednom danu i da, na neki način, uslovljavamo rudare da nemaju zdravstvenu zaštitu", kazao je Lakić.
Prema njegovim riječima, potrebno je pronaći sistemsko rješenje kako rudari ne bi bili ti koji će snositi posljedice dugogodišnjih problema.
Kao dio rješenja naveo je projekat pravedne tranzicije, kojim bi se trebalo osigurati zbrinjavanje rudara i uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i predložene izmjene Zakona o finansijskoj konsolidaciji.
Lakić je naveo da ukupna dugovanja rudarskog sektora za doprinose prelaze milijardu KM.
"Preko milijardu KM su dugovi za doprinose kompletnog rudarskog sektora koji se gomilaju 20, možda i više godina. Znači, to se ne može riješiti na ovaj način, ali moramo se potruditi da napravimo rješenje za budućnost", rekao je.
Dodao je da je potrebno u narednom periodu definisati mjere koje će omogućiti stabilnije funkcionisanje rudnika.
"Začarani krug koji se ne može presjeći samo na teret rudara"
Lakić je upozorio da bi prekid zdravstvenog osiguranja rudara mogao imati posljedice na cijeli energetski sistem.
"Ukoliko obustaviš ovjeru knjižica našim rudarima, automatski nema proizvodnje uglja. Posljedica toga – nema uglja u Termoelektrani Kakanj. Posljedica toga je – nema električne energije. Posljedica toga je da Elektroprivreda mora kupovati električnu energiju na drugom tržištu", kazao je.
Istakao je da se zbog toga problem ne može rješavati samo na teret rudara, već kroz širi sistemski pristup.
Govoreći o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji, kojima bi se omogućila prodaja neperspektivne rudarske imovine radi izmirenja dugovanja, pozvao je parlamentarce da podrže predložena rješenja.
Objasnio je da prodaju imovine ne bi vršili sami rudnici, nego Porezna uprava, kroz transparentan postupak procjene i licitacije.
Budućnost Željezare Zenica
Lakić je govorio i o situaciji u Željezari Zenica, navodeći da je većinski dio kompanije u privatnom vlasništvu.
"Federacija BiH je sa osam posto… Vi znate šta znači sa osam posto upravljati u nekom preduzeću. Ali smo vidjeli da je od sistemskog značaja za industriju Federacije Bosne i Hercegovine", rekao je.
Najavio je nastavak pravne borbe, ali i mogućnost ponovnog pokretanja procedure za uvođenje vanredne uprave.
Upozorio je da bi stečaj Željezare Zenica imao velike posljedice.
"Samim odlaskom u stečaj svi radnici istog trenutka dobijaju otkaz ugovora o radu. Tu imamo 1.500 radnih mjesta. To je 1.500 porodica koje će u tom trenutku ostati bez posla", kazao je Lakić.
Prema njegovim riječima, većinski vlasnik planira nastavak proizvodnje, ali u smanjenom obimu i sa manjim brojem zaposlenih.
Dodao je da bi problemi u Željezari Zenica pogodili i druge sektore, uključujući željeznice, dobavljače i prerađivačku industriju.
Namjenska industrija bilježi rast prihoda
Govoreći o stanju u namjenskoj industriji, Lakić je kazao da se podaci o padu izvoza u prvom dijelu 2026. godine ne mogu posmatrati izolovano.
Prema njegovim riječima, prihodi kompanija namjenske industrije od 2022. do 2025. godine više su nego udvostručeni.
"Ovaj trend govori da smo od 2022. do 2025. godine više nego udvostručili prihode u našim firmama namjenske industrije", rekao je.
Najavio je predstavljanje novih proizvoda koji se ranije nisu proizvodili u domaćoj namjenskoj industriji, kao i širenje ovog sektora na područja Federacije gdje do sada nije bio prisutan.
Južna interkonekcija mora imati podršku
Komentarišući projekat Južne interkonekcije, Lakić je kazao da Federacija BiH mora imati alternativni pravac snabdijevanja gasom.
"Ako postoji sumnja, to se ne pokazuje glasanjem protiv. To se pokazuje na drugi način, tako da se provjere sve te stvari, a projekat se mora podržati ukoliko ne želimo da zavisimo od jednog izvora gasa", kazao je.
Govoreći o povećanju cijene ruskog gasa, naveo je da je "Gazprom" povećao cijenu za 14,42 posto.
"Šta ćemo uraditi? Nemamo druge alternative. Iz tog razloga, kada stavljamo na tas da pravimo alternativu i bilo kakve dileme, moramo ići ka novoj alternativi koja će obezbijediti drugi dovod gasa", rekao je.
Dodao je da nije moguće unaprijed precizno prognozirati cijenu gasa nakon izgradnje Južne interkonekcije.
O mogućem poskupljenju struje
Na pitanje o mogućem rastu cijene električne energije u narednom periodu, Lakić je kazao da je za takve procjene prerano.
Prema njegovim riječima, prioritet je stabilizacija energetskog sistema kroz povećanje proizvodnje uglja, osiguravanje rada termoelektrana i dogovor o novom kolektivnom ugovoru sa rudarima.
"Uvijek ćemo biti za opciju da se ne povećava cijena električne energije kad god je to moguće. I, naravno, trudit ćemo se da to bude što duže", rekao je Lakić.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije govorio je o zdravstvenom osiguranju rudara, budućnosti rudnika, Željezari Zenica, namjenskoj industriji, Južnoj interkonekciji i mogućem rastu cijene električne energije.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
