Ko je unaprijed odlučio da mostarski muftija „nema šanse“?

Umjesto činjenica, čitaocima se serviraju formulacije poput „prema određenim informacijama“, „u kuloarima se govorilo“, „mnogi ističu“ i „ljudi s kojima smo razgovarali“. Ne znamo ko su ti ljudi, kakav uvid imaju u izborni proces niti predstavljaju li ikoga osim sebe. Anonimni izvori mogu biti opravdani kada donose informacije od javnog značaja koje nije moguće dobiti drugačije. Ali anonimnost ne bi smjela služiti kao pokriće za neprovjerljive ocjene, diskreditaciju kandidata i pokušaj usmjeravanja izbornog procesa.

Posebno zabrinjava nejednak tretman kandidata. Dok se jedni predstavljaju biranim riječima, uz nabrajanje njihovih prednosti, ugleda i poželjnih osobina, muftija Dedović se unaprijed otpisuje bez ozbiljne analize njegovog rada, rezultata i djelovanja u jednom od najzahtjevnijih područja Islamske zajednice.

Gdje su u toj analizi njegovo dugogodišnje iskustvo, odnos prema povratnicima, borba za ravnopravnost Bošnjaka u Hercegovini, briga o vjerskom životu, kulturnoj baštini i vakufima te njegovo javno djelovanje u složenim političkim i društvenim okolnostima? O tome se može raspravljati, njegov rad se može kritički ocjenjivati, ali ga nije pošteno jednostavno prešutjeti, a zatim zaključiti da kandidat „nema šanse“.

Kada mediji jednog kandidata unaprijed proglašavaju favoritom, a drugog bez dokaza predstavljaju kao gubitnika, tada više ne izvještavaju samo o kampanji. Oni postaju njen dio. Ponavljanjem iste ocjene na više portala pokušava se stvoriti dojam da je izbor već riješen i da je podrška određenom kandidatu uzaludna. Tako se medijskim pritiskom može proizvoditi politička i izborna stvarnost koja prije toga možda nije ni postojala.

Zbog toga se opravdano postavlja pitanje gledamo li ravnopravno predstavljanje kandidata ili orkestrirano oblikovanje javnog mnijenja.

Ovdje nije riječ samo o odbrani jednog čovjeka. Danas se bez dokaza može napisati da muftija Dedović „nema šanse“, sutra se na isti način može diskreditirati bilo koji drugi kandidat. Problem je u obrascu prema kojem anonimni krugovi procjenjuju, mediji presuđuju, a javnost bi njihove tvrdnje trebala prihvatiti kao činjenice.

Izbor reisul-uleme ne bi smio biti takmičenje medijskih lobija, političkih krugova i anonimnih „poznavalaca prilika“. Kandidati trebaju biti predstavljeni ravnopravno, na osnovu svoga rada, programa, sposobnosti i rezultata. Odluku trebaju donijeti oni kojima je ta odgovornost povjerena, slobodno i bez medijskog stvaranja unaprijed poželjnih pobjednika i nepoželjnih gubitnika.

Muftija Salem ef. Dedović možda će biti izabran, a možda neće. Kao što se to može dogoditi svakom kandidatu. Ali niko nema pravo unaprijed ga proglasiti neuspješnim, posebno bez činjenica, bez imenovanih izvora i bez prilike da odgovori na iznesene tvrdnje.

Ako želimo pošten izbor, onda moramo zahtijevati i pošteno izvještavanje. Sve drugo nije analiza. To je kampanja, poručio je dr. Senaid Zajimović.

(24sata.info)