Evropska unija posljednjih mjeseci pokušava pronaći ravnotežu između borbe protiv klimatskih promjena i nastojanja da evropske kompanije budu konkurentnije na globalnom tržištu. Međutim, ekstremne vremenske prilike ovog ljeta sve snažnije pokazuju da klimatske promjene same po sebi predstavljaju ozbiljan ekonomski problem.
Višemjesečni toplotni valovi, suše, veliki šumski požari i rekordno niski vodostaji rijeka već ostavljaju posljedice širom kontinenta. Osim ljudskih žrtava i uništenih domaćinstava, cijenu plaćaju poljoprivreda, industrija, energetika, transport i kompanije čiji rad zavisi od stabilnih vremenskih uslova.
"Još uvijek postoji potpuno pogrešan stav da postoji kompromis između ekonomije i klimatske politike. Odavno znamo da će posljedice nekontrolisanih klimatskih promjena koštati mnogo više od bilo kakvog djelovanja", upozorio je Bob Ward, direktor za klimatsku politiku na Grantham Research Institute pri London School of Economics.
Vrućina direktno smanjuje produktivnost
Posljedice ekstremnih temperatura posebno su vidljive na tržištu rada. Kako temperature rastu, smanjuje se sposobnost radnika da obavljaju posao punim kapacitetom, dok istovremeno rastu troškovi hlađenja poslovnih prostora i proizvodnih pogona.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, produktivnost radnika može padati između dva i tri posto za svaki stepen iznad određenog temperaturnog praga.
Analiza osiguravajuće grupe Allianz procjenjuje da bi kombinacija gubitka produktivnosti i drugih ekonomskih posljedica mogla između 2026. i 2030. godine smanjiti BDP pojedinih velikih evropskih ekonomija za značajne iznose. Procijenjeni gubici iznose do 240 milijardi dolara za Francusku, 147 milijardi za Italiju, 131 milijardu za Njemačku i 120 milijardi za Španiju.
U Njemačkoj su samo tokom toplotnog vala krajem juna gubici produktivnosti procijenjeni na najmanje 6,3 milijarde eura.
Suša udara na poljoprivredu i industriju
Visoke temperature praćene nedostatkom padavina dodatno su pogoršale sušu širom Evrope.
Posljedice se već osjećaju u poljoprivredi. Evropsko udruženje proizvođača žitarica Coceral procjenjuje da je samo junski toplotni val uništio oko devet miliona tona žitarica, što je prema jednoj procjeni poljoprivrednicima donijelo gubitak prihoda od oko dvije milijarde eura.
Problem se ne završava na poljima.
Nizak vodostaj velikih evropskih rijeka otežava transport sirovina i robe, smanjuje industrijsku proizvodnju i stvara dodatni pritisak na energetski sistem.
Rajna na historijskom minimumu
Poseban problem predstavlja Rajna, jedna od ključnih evropskih transportnih arterija kojom se prevoze, između ostalog, ugalj, hemikalije i industrijske sirovine.
Vodostaj rijeke pao je na najniži nivo otkako se vode evidencije, odnosno od 1880. godine. Zbog opasnosti od nasukavanja, brodovi moraju smanjivati količinu tereta i do 80 posto.
To dodatno usporava lance snabdijevanja i povećava troškove transporta.
Njemački industrijski gigant Thyssenkrupp već je upozorio da je zbog problema s dopremanjem materijala morao smanjiti proizvodnju.
"Efekti bi mogli biti dovoljno snažni da u trećem kvartalu smanje BDP za 0,1 do 0,2 posto", ocijenio je Stefan Kooths iz Kiel Institute for the World Economy.
Dunav ugrožava proizvodnju električne energije
Situacija je još ozbiljnija u dijelovima centralne i jugoistočne Evrope gdje ekstremno nizak vodostaj Dunava otežava hlađenje nuklearnih elektrana.
Mađarska nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi oko 40 posto električne energije u zemlji, suočava se s ozbiljnim problemima i trenutno proizvodi tek dio uobičajene količine električne energije.
Smanjena proizvodnja dodatno je povećala pritisak na cijene električne energije i otvorila pitanje mogućih nestašica.
Rumunija je pokušala osigurati dovoljan dotok vode do svog posljednjeg aktivnog nuklearnog reaktora tako što je uklonila stijenu i preusmjerila dio vode Dunava. Drugi reaktor u zemlji morao je biti ugašen.
