Novčana kazna od 20.000 KM izrečena Javnom preduzeću Vodovod iz Doboja zbog nezakonitog prikupljanja ličnih podataka pokazuje koliko pravna nesigurnost i neusklađenost propisa mogu imati konkretne posljedice, upozorio je Centar za sigurnosne studije (CSS).
Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP BiH) kaznila je Vodovod sa 20.000 KM, a njegovog direktora sa 1.000 KM, jer je prilikom sklapanja ugovora o isporuci vode od korisnika tražio dokumente poput kopije lične karte, dokaza o vlasništvu objekta i potvrde o zaposlenju, iako takva obaveza nije propisana Zakonom o komunalnim djelatnostima.
Kako navode iz CSS-a, AZLP BiH je utvrdila da je identifikaciju korisnika dovoljno izvršiti uvidom u ličnu kartu i poređenjem podataka sa zahtjevom za zaključenje ugovora, dok se Vodovod pozivao na interni pravilnik kao osnov za prikupljanje dodatne dokumentacije.
Prema ocjeni predsjednika CSS-a Denisa Hadžovića, ovaj slučaj pokazuje dva ozbiljna problema.
Prvi je neusklađenost zakonskih i podzakonskih propisa u Bosni i Hercegovini, što stvara pravnu nesigurnost. U tom kontekstu podsjeća i na nedavni spor između AZLP BiH i Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), koji je privremeno zaustavljen odlukom Suda BiH do okončanja upravnog spora.
Drugi problem je nedovoljno poznavanje standarda zaštite ličnih podataka među institucijama i organizacijama koje su obavezne primjenjivati Zakon o zaštiti ličnih podataka.
