Kavazović o holokaustu nad Romima: Nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena

Za bosanske muslimane ovo sjećanje ima i duboku moralnu i vjersku dimenziju. Kur’an nas uči da je svaki ljudski život dragocjen i svet: "„Ko ubije jednog nevinog čovjeka, kao da je ubio cijelo čovječanstvo, a ko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo." (El-Ma’ide, 32) Upravo zato njegovanje kulture sjećanja predstavlja izraz odgovornosti, suosjećanja i pravednosti. Ono nas podsjeća da se moramo suprotstaviti svakom obliku rasizma, dehumanizacije i mržnje prema drugome, bez obzira na njegovu vjeru, naciju ili etničku pripadnost.

Ovaj dan je i prilika da se prisjetimo da historija Bosne i Hercegovine poznaje brojne primjere međusobne solidarnosti i suprotstavljanja zlu. Među njima posebno mjesto zauzimaju Zenička rezolucija od 26. maja 1942. godine i Bugojanska rezolucija od 5. juna 1942. godine, donesene nakon što su vlasti Nezavisne Države Hrvatske započele progon i odvođenje Roma u sabirne logore.

U njima su muslimani stali u zaštitu svoje romske braće u vjeri i sugrađana, odbacujući njihovo izdvajanje na rasnoj osnovi. U Rezolucijama je naglašeno da su muslimanski Romi sastavni dio muslimanske zajednice i zahtijevano je da imaju isti položaj i ista prava kao i svi drugi muslimani.

Taj čin građanske i vjerske hrabrosti svjedoči da se glas savjesti može i mora podići i u vremenima organiziranog progona. To nas obavezuje da danas budemo glas dostojanstva za sve žrtve i da zajedno gradimo društvo u kojem će ljudsko dostojanstvo, jednakost i međusobno poštovanje biti iznad svih podjela.

Međunarodni dan sjećanja na holokaust nad Romima je prilika da iznova potvrdimo svoju opredijeljenost da ćemo čuvati istinu o prošlosti, odavati počast svim nevinim žrtvama i odgajati nove generacije u duhu pravde, samilosti i odgovornosti, kako se genocid i zločini počinjeni iz mržnje nikada i nikome više ne bi ponovili."