U Demokratkoj fronti svjesni su kako aktulene politike ne mogu promjeniti Ustav, no to može Visoki predstavnik. Ispraviti nepravdu koju je betonirao donoseći nova pravila u izbornoj noći na prethodnim općim izborima, poručiili su.
Ustavni sud BiH još 2015. godine potvrdio je postojanje diskriminacije Ostaih jer se ne mogu birati u rukovodstva oba bosanskohercegovačka entiteta. U Ustavu Federacije tada je stajalo da pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. No ustav se nije promjenio, naprotiv, na dan Općih izbora 2022. Visoki predstavnik je promjenio broj delegata koji odlučuje o kandidatima koji su isključivo iz reda konstitutivnih naroda, čime je diskriminacija još jednom ozvaničena. No posljednjom odlukom Evropski sud je potvrdio da diskrimincija postoji, u Federaciji, ali i kod izbora u rukovodtsvu Predtavničkog doma PS.
Dvije aplikacije Demokratke fronte i Zlatana Begića nisu prihvaćene, žalbe u kojima su Begić i njegova stranka nastojali osporiti ulogu Doma naroda BiH za koji smatraju da ne može ravnopravno odlučivati o svim zakonima i odlukama zajedno sa Zastupničkim domom. Odbačen je prigovor na smitove izmjene izbornog zakona. Ključni razlog nije bio sadržaj osporenih amandmana, nego rok podnošenja prijave, kazali su u DF-u
