Zastupnica SDA u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Bišćević-Tokić ocijenila je da je mandat aktuelne Vlade FBiH obilježen slabljenjem uloge Parlamenta, pogoršanjem ekonomskih pokazatelja, rastom javnog duga i nizom kontroverzi u radu javnih preduzeća. U intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) iznijela je niz kritika na račun federalne vlasti.
Govoreći o odnosu Vlade i Parlamenta, Bišćević-Tokić tvrdi da izvršna vlast tokom mandata nije odgovarala zakonodavnoj vlasti u mjeri predviđenoj Poslovnikom. Navela je da je premijer Federacije rijetko prisustvovao sjednicama Parlamenta, dok se pojedini ministri, kako kaže, nakon početka mandata gotovo više nisu pojavljivali pred zastupnicima. Kao primjer je izdvojila Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, za koje tvrdi da u više od tri godine nije ponudilo nijedan novi sistemski zakon iz svoje nadležnosti.
Osvrnula se i na početak mandata aktuelne većine, podsjećajući da su među prvim potezima bile izmjene Poslovnika Zastupničkog doma FBiH, za koje smatra da su provedene kako bi bio omogućen izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Prema njenim riječima, time su institucionalne procedure podređene političkom dogovoru vladajuće koalicije.
Komentarišući ekonomske prilike, zastupnica SDA tvrdi da je Vlada FBiH zaustavila pozitivne trendove iz prethodnog perioda te da Federacija danas bilježi pad izvoza i stagnaciju industrijske proizvodnje. Kritizirala je i stanje u namjenskoj industriji, navodeći da javnost još nije dobila odgovore o okolnostima pogrešne uplate od gotovo milion i po konvertibilnih maraka, kao ni o odgovornosti za taj slučaj.
Govoreći o javnim preduzećima, Bišćević-Tokić je ustvrdila da je Elektroprivreda BiH od kompanije koja je ostvarivala milionsku dobit postala preduzeće koje gomila gubitke, dok se posljedice, kako kaže, prenose na građane kroz više račune za električnu energiju. Dodala je da su i druga javna preduzeća od razvojnih resursa postala politički plijen.
Kao primjere problema navela je i istragu Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) i Ureda evropskog javnog tužitelja (EPPO) u vezi s projektima na Koridoru Vc, te poslovanje BH Telecoma, gdje je kritikovala kupovinu Telemacha i najavljenu reorganizaciju kompanije.
