Danas će biti održan novi sastanak ambasadora Vijeća za implementaciju mira, koji će još jednom pokušati postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika za BiH. Istovremeno, najviša sudska instanca u našoj zemlji, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, održat će plenarne sjednice 2. i 3. jula.
Brojne su teme koje se tiču pravnog sistema i ustavnopravnih pitanja, zbog čega je u sinoćnjem izdanju emisije „7 Plus“ gostovao viši asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Harun Išerića, koji je na početku komentirao zahtjev Kluba zastupnika SNSD-a upućen Ustavnom sudu BiH.
Klub SNSD-a u Narodnoj skupštini Rs broji 32 zastupnika, što predstavlja Ustavom propisanu većinu potrebnu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom od strane dijela zakonodavne vlasti jednog entiteta. U tom smislu, Klub SNSD-a jeste ovlašten pokrenuti ovaj postupak. Ustavni sud je čak naglasio da ustavni ovlaštenici, odnosno subjekti kojima je Ustav dao pravo pokretanja ovakvih postupaka, imaju i ustavnu obavezu da ih pokreću.
Ne ulazeći u motive koji stoje iza ovog zahtjeva, Ustavni sud će ovim dobiti priliku da ponovo suštinski preispita svoju dosadašnju ustavnosudsku praksu. Prvo pitanje odnosi se na ovlaštenje visokog predstavnika da donosi odluke koje imaju snagu zakona, a drugo na mogućnost preispitivanja ustavnosti takvih zakona, napominje Išerić.
Ako se kratko osvrnemo na dosadašnju praksu Ustavnog suda, ona može poslužiti kao indikator načina na koji bi Sud mogao odlučiti i u ovom predmetu. Ustavni sud je ranije utvrdio da ovlaštenja visokog predstavnika da donosi zakone proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaključaka Bonske konferencije i rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. U tom smislu, Sud smatra da nije nadležan da ocjenjuje ima li visoki predstavnik pravo donositi zakone ili ne. Takav stav zauzeo je i Evropski sud za ljudska prava. Vjerovatno će se Ustavni sud tog stava držati i u ovom predmetu, procjenjuje Išerić te potom podsjeća:
