Edin Garaplija, predsjednik Republikanaca BiH, kazao je za N1 kako je činjenica da je položaj Hrvata, o kojem se govori u rezoluciji hrvatskog Sabora, "zaista u proteklom periodu dolazio u jedan upitni segment Izbornog zakona", napomenuvši kako je izborni proces "produkt Dejtona". Naglasio je kako je "Dayton definisao kako se to radi i kako se to glasa i u Federaciji i u Rs".
Hrvatski sabor ovih dana raspravlja o stanju u Bosni i Hercegovini i zamišljaju neke nove izborne jedinice kao zamjenu za treći entitet, ali je usvojena rezolucija o poboljšanju političkog položaja Hrvata u BiH. Da li je ovo pristup koji može doprinijeti poboljašnju ili pogoršanju odnosa dvije zemlje i uopšte zašto je Hrvatskoj potrebno ovako miješanje?
- Neumjesno je miješati se u stvari druge države. I ja bih poručio ovdje zvaničnom Zagrebu da te neke stvari i poruke treba bilateralno rješavati, na nivou Predsjedništva i svega onoga što se iz tog tijela poručuje, a ne ovako putem nekih saopštenja ili putem tih nekih inicijativa, koje opet njihovo pravo, da legitimno kažu o svom položaju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini. Činjenica je da je taj položaj Hrvata, ako govorimo kao jednom od naroda, zaista u proteklom periodu dolazio u jedan upitni segment Izbornog zakona i taj čitav izborni proces je takav kakav jeste. On je bio produkt Dejtona, a Dejton je definisao kako se to radi i kako se to glasa i u Federaciji i u Rs. Ono što svakako treba u narednom periodu, to je osvježenje tog izbornog procesa. Da li će to biti kroz ustavne reforme ili da li će to biti kroz neki novi zakon, izborni zakon, ali svakako treba neke stvari rješavati. Ali ne samo pitanje "izbornog legitimiteta", kako se pod navodnicima to zove u ovoj hrvatskoj inicijativi, nego i neke druge stvari izbornog procesa, a prije svega i taj nakaradni dio izbornog dijela, inžinjeringa, koji imamo kroz domove naroda, kroz blokade domova naroda, kroz sve ono što je u stvari negativna jedna posljedica koja tada u Daytonu je bila teško i predvidiva. Znate, neko je Dejton formirao, napravio da bi zaustavio rat. A trideset godina nakon toga, kad smo izašli iz tog postkonfliktnog društva, kad sad treba da gradimo moderno demokratsko društvo, trebamo onda da razmišljamo o modernim izbornim nivoima, izbornim procedurama, da ih tako nazovemo.
Kad god se političari ne mogu dogovoriti poseže se za nekavim prijetnjama poput onih o trećem entitetu ili otcjepljenju od BiH. Također, HDZ i SNSD dovodi u pitanje postojanje kancelarije OHR-a?
- Izborna kampanja je davno krenula. Upravo kroz te narative, konfliktne narative, prijetnje, kako i vi kažete, utjeruje se ponovo strah građanima da se opredjeljuju za određene nacionalne entitete, nacionalne izborne programe ili nacionalne lidere. Ono što je jako bitno naglasiti: nema više konflikta. I to je jasno. To je bilo jasno prošle godine, kad je zaustavljena secesionistička ideja Dodika, kad je vladavina prava pokazala kakvu-takvu snagu, kad je Dodik pristupio sudu. Tad je već podvučena crta da sad trebamo ići prema jednom demokratskom procesu, građanskoj jednoj državi, gdje će se uvažavati sva ljudska prava, svi narodi koji u njoj žive, i sve ono što nam je, u stvari, zagarantovano našim Ustavom. Sve to lijepo piše u Ustavu. U članu 2 su ljudska prava zagarantovana i mislim da nema više potrebe utjerivati strah glasačima da će biti nekog konflikta, da će biti nekog otcjepljenja, da će biti nekog trećeg entiteta, i tako dalje. Administrativna reorganizacija, da. Vi, kad gledate, mi imamo veliki, ogroman, pa mogu reći i nefunkcionalan državni aparat. I državni, i entitetski, i kantonalni, i tako dalje. U nekom smislu i treba reorganizacija administrativnog aparata, ali to je stvar dogovora. To je stvar, na kraju krajeva, i dvotrećinske snage u Parlamentu, gdje će se ta jedna efikasna struktura države postaviti. Ali to su administrativne stvari. Ono što je bitno: mi imamo državu, država ima svoje granice, država ima svoje međunarodno priznanje, država ima svoje institucije, i svaki pokušaj miješanja u rad države je malo neumjesan, i on treba ipak da ide više bilateralno. Na kraju krajeva, ne treba ni Bosna da se miješa u državne stvari Hrvatske ili Srbije, a pogotovo ne ni obrnuto.
Čini se da Bosna i Hercegovina se ne miješa, bar nismo imali priliku to vidjeti?
