Opći izbori 2026. godine u Bosni i Hercegovini odvijajat će se se u izuzetno složenom političkom, institucionalnom i sigurnosnom okruženju, obilježenom kašnjenjem u pripremama, nedostatkom ključnih odluka i izazovima u uvođenju novih izbornih tehnologija, uz istovremene brige o integritetu procesa i ravnopravnom učešću građana.
To su nalazi do kojih je došla predizborna misija Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) za procjenu u BiH, koje je uz preporuke predstavila na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu, a uoči Općih izbora u oktobru 2026. godine.
Bivša zamjenica premijera i ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije i šefica delegacije NDI Tanja Fajon ocijenila je da se Opći izbori 2026. održavaju u vrlo kritičnom trenutku za BiH, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Ukazala je da su političke okolnosti dodatno opterećene neslaganjima o funkcioniranju državnog sistema, krizom u Rs i neizvjesnošću u vezi s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH.
- Ovi faktori utječu na funkcioniranje vladinih institucija, naročito na državnom nivou te stvaraju izazovno okruženje za održavanje izbora - kazala je.
Govoreći o prethodnim izbornim ciklusima, navela je da su bili prilično dobro pripremljeni, ali opterećeni ozbiljnim optužbama i podjelama. Istaknula je da su bili obilježeni "polarizirajućim etničkim podjelama i navodima o neprimjerenim praksama političkih subjekata".
Uprkos tome, kako je naglasila, postoji široka podrška za uvođenje izbornih tehnologija.
- Iako se na to ne gleda kao nekakav lijek za sve probleme, smatra se da će povećati transparentnost, odgovornost na izborima i da će samim tim povećati stepen povjerenja u proces - istakla je.
Fajon je ocijenila da je pravni okvir generalno adekvatan, ali da nikada nije prošao sveobuhvatnu reviziju, uprkos brojnim pokušajima i širokoj podršci za unapređenje izbornog integriteta.
- Poduzeti su brojni domaći napori da bi se napravile odgovarajuće izborne reforme. Međutim, nije došlo do konsenzusa - napomenula je Fajon, dodajući da je visoki predstavnik morao posegnuti za bonskim ovlastima, nametnuvši propise kojima se mijenja pravni okvir i obezbjeđuje finansiranje nove tehnologije za dan izbora.
Posebnu pažnju posvetila je uvođenju novih izbornih tehnologija, upozoravajući na ozbiljne operativne izazove. Istakla je da političke stranke i organizacije civilnog društva imaju veoma ozbiljne zabrinutosti vezano za nedostatak informacija o tome kako će ta tehnologija na dan izbora funkcionirati. Dodala je da i dalje ne postoje jasne smjernice o njihovoj primjeni.
Naglasila je i problem nedovoljne pripreme birača, upozorivši da je ograničeno vrijeme da se educiraju glasači o tome kako će ta nova tehnologija uticati na sam proces glasanja, na sam izborni dan, što može otežati pravilno učešće u izbornom procesu.
Dodatno je ukazala na zabrinutosti vezane za moguće izmjene glasačkih listića, poput zamjene imena kandidata brojevima, što bi moglo zakomplicirati preferencijalno glasanje i uticati na ostvarivanje biračkog prava. Također je ukazala i na pitanja zaštite biometrijskih podataka, cybersigurnosti i tajnosti glasanja.
Na kraju je istaknula i obaveze Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
- Da bi se koristila nova tehnologija, CIK će morati napraviti instrukciju o tome kako će se ta tehnologija koristiti i kako će se osigurati biometrijska zaštita biometrijskih podataka - istakla je Fajon. Dodala je da se mora osigurati i materijal za obuku za općinske izborne odbore te da je to nešto što još tek treba da se razvije.
Naglasila je da je neophodno da CIK pravovremeno preuzme i testira opremu da bi se potencijalni operativni problemi prepoznali prije samog izbornog dana te da bi se svim akterima omogućilo da se adekvatno pripreme za primjenu novih tehnologija.
Fajon je, također, iznijela i niz preporuka, naglašavajući da uvođenje izbornih tehnologija može imati širi pozitivan efekat na demokratske procese u BiH.
Dodala je da kredibilni izbori moraju biti zajednički cilj svih političkih aktera, bez obzira na njihove razlike te upozorila da je za to potrebno odgovorno ponašanje i poštivanje pravnih normi.
Ukazala je da svi nivoi vlasti moraju pravovremeno pružiti punu podršku CIK-u za organizaciju izbora i uvođenje novih tehnologija. Istakla je i važnost uključivanja političkih stranaka i civilnog društva u proces implementacije, dodajući da bi se CIK trebao konsultirati sa svim relevantnim akterima.
