Ekonomija na aparatima: Pogledajte koliko je miliona stiglo iz dijaspore u BiH samo za tri mjeseca!
politicki.ba
Još jedan problem nas čeka u skoroj budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava, kompletne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i Hercegovci, a značajan dio ljudi koji primaju pomoć u BiH umire.
Bosna
i Hercegovina nastavlja trend velike zavisnosti od novca koji šalje
dijaspora. Prema najnovijim podacima Centralne banke BiH, samo u prvom
kvartalu ove godine u državu je stiglo 1,326 milijardi maraka kroz
različite vidove transfera iz inostranstva.
Statistika je jasna: građani koji žive i rade van granica BiH postali su ključni oslonac domaće potrošnje.
Šta kažu brojke za prva tri mjeseca?
–Novčane doznake: 956,6 miliona KM.
–Ostali tekući transferi (uključujući socijalna davanja): 370 miliona KM.
–Ukupno: 1,326 milijardi KM.
U
poređenju sa istim periodom prošle godine, priliv novca kroz personalne
transfere veći je za oko 25 miliona maraka. Također, primjetan je rast
ostalih transfera i socijalnih davanja, koji su sa lanjskih 314,71
miliona porasli na 370 miliona KM.
A kako to izgleda po godinama pogledajte u tabeli ispod:
Godina
Iznos (milijarde KM)
2025.
4,46
2024.
oko 4,17
2023.
3,79
2022.
3,59
2021.
3,13
2020.
2,42
2019.
2,95
2018.
2,71
2017.
2,65
2016.
2,41
2015.
2,40
2014.
2,34
2013.
2,21
2012.
2,10
2011.
2,10
2010.
2,00
2009.
2,00
2008.
2,50
2007.
2,80
2006.
2,50
2005.
2,00
2004.
2,00
1998–2003.
oko 2,00 godišnje
Realnost iza statistike
Ovi
podaci oslikavaju svakodnevnicu mnogih porodica u BiH. Prema iskustvima
iz lokalnih zajednica, rijetka je porodica koja mjesečno ne primi barem
jednu doznaku iz inostranstva. Mnogi smatraju da je ova zavisnost
postala faza iz koje se teško izlazi, gdje prijatelji i rodbina koji su
otišli iz zemlje praktično održavaju standard onih koji su ostali.
Kako
je za portal 6yka.com u više navrata rekao ekonomista Admir Čavalić vjerovatno se
postojeći socijalni mir održava kroz dotacije iz inostranstva tj. od
predstavnika naše novoformirane i stare dijaspore.
Obzirom
da sva dosadašnja istraživanja pokazuju da novac koji pristiže iz
dijaspore građani u BiH koriste isključivo za puko preživljavanje, dr.
Mirzu Emirhafizovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u
Sarajevu pitali smo koliko je to zapravo loše po bh. ekonomiju. Kaže da
pojedini istraživači koji su analizirali ovu problematiku smatraju da
novčane doznake iz inostranstva, koje migranti najčešće šalju svojim
srodnicima, imaju i svoju negativnu stranu iz nekoliko razloga.
Najprije, jer se tim novcem najvećim dijelom pokrivaju životni troškovi,
što znači da se ne radi o ulaganjima u razvojne projekte. Nadalje,
novčane doznake mogu destimulativno utjecati na radno sposobne osobe s
osiguranim prihodima po toj osnovi, jer zbog niskih zarada i
nezadovoljavajućeg tretmana radnika skloniji su neprihvaćanju, odnosno
odustajanju od poslova koji se nude na tržištu rada. Profesor
Emirhafizović naglašava kako ne treba zaboraviti ni svojevrsbnu
zavisnost o redovnim prihodima iz inostranstva koji su, u slučaju BiH, u
značajnoj mjeri zaslužni za “popravljanje“ socijalne slike njenih
stanovnika.
Bitno
je napomenuti da su zvanične brojke samo vrh ledenog brijega. Značajna
količina novca u zemlju ulazi kroz neformalne kanale, direktno kroz
ruke, što znači da je stvarni uticaj dijaspore na domaću ekonomiju
vjerovatno još i veći nego što pokazuju izvještaji.
BiH polako gubi dio svoje dijaspore
Naši
sagovornici upozoravaju na još jedan problem koji nas čeka u skoroj
budućnosti, a to je da se krug onih kojima se u BiH pomaže sužava,
kompletnne porodice posljednjih godina odlaze odavde, najmlađi se sve
više osjećaju kao Austrijanci, Nijemci, Šveđani, a manje kao Bosanci i
Hercegovci, a značajan dio ljudi koji primaju pomoć u BiH umire.
Stoga
jačanje veza između BiH i njenog brojnog iseljeništva vide kao izuzetno
važno pitanje koje zavređuje veću pažnju i nadležnih institucija i
javnosti.
