Predstavnik Srbije u Vijeću sigurnosti ponovio je kako Srbija daje garancije za poštivanje međunarodnog prava u slučaju puštanja Mladića iz nizozemskog zatvora.
Krajem mjeseca Vijeće sigurnosti odlučuje o sudbini Rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Tim povodom održana je i sjednica na kojoj su raspravljeni stavovi. Pojedine članice zatražile su konačno zatvaranje, dok mnogi smatraju da ovom postupku treba pristupiti oprezno. Čelnici Mehanizma predložili su određene finansijske i kadrovske rezove, ali su zatražili da neke nadležnosti ipak ostanu pod međunarodnim okriljem, poput izvršenja zatvorskih kazni. Nije izostala ni rasprava o Ratku Mladiću.
Predsjednica Mehanizma traži oprez i nezavisnost pravosuđa
Prva se obratila predsjednica Mehanizma. Graciela Gatti Santana poručila je članovima Vijeća sigurnosti da budućnost međunarodnog prava stoji u njihovim rukama. Napomenula je kako je više od 2.500 osoba procesuirano pred tribunalima za Ruandu i bivšu Jugoslaviju. Predlaže smanjenje broja zaposlenih za 90 posto, ali i zadržavanje nadležnosti Mehanizma nad zaštitom svjedoka, izvršenjem kazni i prijevremenim puštanjem na slobodu.
„I svjesna sam da je, što se ovoga tiče, pitanje prijevremenog puštanja Ratka Mladića već adresirano Vijeću, ali odluka je donesena uz konsultacije s pet sudija koji su upućeni u suđenje, uz ispoštovane sve procedure prava. Koristim priliku da kažem da se istinska pravda može postići samo uz pravosudnu nezavisnost, bez političkog pritiska“, poručila je Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma.
Brammertz: Ostalo je još mnogo posla
Da postoji potreba da Mehanizam u određenoj formi nastavi svoj posao, smatra i glavni tužilac Serge Brammertz, napominjući da je ostalo još mnogo posla, posebno kada je riječ o pružanju pomoći domaćim pravosuđima.
U zemljama bivše Jugoslavije traga se za više od dvije hiljade osumnjičenih. Ključni izazovi su kompleksni slučajevi koji uključuju zločine seksualnog nasilja, osnaživanje međunarodne saradnje i, naravno, pronalaženje bjegunaca. I nedavno su mnoge članice Vijeća istakle neprocjenjiv doprinos mog Ureda u ovome“, rekao je Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma.
Rusija traži kraj, spominje Mladića
Rusija, pak, takav stav ne dijeli. Njihova predstavnica u Vijeću smatra kako je posao Mehanizma već završen, a da se sada traže još dvije godine tranzicije, što je, kako tvrdi, bespotrebno i neargumentovano odlaganje. Posebno se referisala na, kako navodi, zahtjev za zadržavanjem prava Mehanizma da odlučuje o prijevremenim puštanjima osuđenih.
„Kvalitet ovakvih odluka pokazao se odlukom usvojenom 14. maja, koja je pravno apsurdna i nehumana, a donijela ju je predsjednica Mehanizma kada je odbila zahtjev za puštanje po osnovu humanitarnih razloga gospodina Mladića. Mogli ste se upoznati s pismom koje smo uputili Vijeću, gdje zahtijevamo njegovo hitno puštanje i davanje prilike da svoje posljednje dane provede u rodnoj zemlji“, izjavila je Maria Zabolotskaya, ruska predstavnica u Vijeću sigurnosti UN-a.
Srbija ponovila da daje garancije
Na to je predstavnik Srbije u Vijeću sigurnosti ponovio kako Srbija daje garancije za poštivanje međunarodnog prava u slučaju puštanja Mladića iz nizozemskog zatvora.
„Potvrđujemo svoju odlučnost za preuzimanje odgovornosti za nastavak izdržavanja kazne koju je izrekao ICTY, uz punu primjenu međunarodnog prava, uključujući medicinsku njegu, pravnu pomoć i nezavisni nadzor. Naš cilj nije da revidiramo konačnu presudu niti da bilo ko ima povlašten tretman. Mi zagovaramo sistem pravne jednakosti, humanosti i vladavine prava“, rekao je Radomir Ilić, predstavnik Srbije u Vijeću sigurnosti UN-a.
BiH: O kakvim humanitarnim razlozima govorimo?
S ovim zahtjevima nije se složila predstavnica Bosne i Hercegovine. Ambasadorica Šejla Đurbuzović u potresnom obraćanju pitala je imaju li empatiju prema majci kojoj je ubijen sin ili silovana kćerka, kao što imaju prema, kako je navela, balkanskom krvniku.
„Ako ništa, kada umre, imat će grob. Nešto što će ostati kao znak, koliko god prezren. Mnoge majke su umrle, a da nisu dočekale da ukopaju ni kost svoje djece. I zato da vas pitam o kakvim humanitarnim razlozima govorimo? Da li se ikad izvinio, da li je otkrio lokacije masovnih grobnica, da li je dao bar naznaku da se kaje, kao osnov za empatiju i ranije puštanje? Zato da budem jasna, želimo mu jako dug život da ga se drži odgovornim za najmanje osam hiljada nedužnih ljudi koje je nemilosrdno poslao u smrt. To je sve od empatije koju možemo ponuditi“, poručila je Šejla Đurbuzović, predstavnica BiH u Vijeću sigurnosti UN-a.
Odluka do kraja mjeseca
Na koncu, sudbina Mehanizma ostala je nepoznata, barem do kraja ovog mjeseca, kada će biti odlučeno u kojem kapacitetu nastavlja raditi i da li će uopće nastaviti s radom. Tokom sjednice pokrenuta su i pitanja arhivske građe i mjesta gdje će se ona čuvati. Kao najadekvatniji nasljednik poslova ovog međunarodnog tijela predložen je Sekretarijat UN-a. No, za konačnu odluku neke zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država, zatražile su dodatne informacije.
