Planirano uvođenje zaštitnih carina na uvoz čelika izazvalo je oštre podjele među privrednicima i ekonomskim stručnjacima u Bosni i Hercegovini.
Dok Dževad Halilović, predstavnik kompanije Tranzit-Export upozorava na rizik monopola, međunarodnih sporova i poskupljenja, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je zaštita domaće proizvodnje opravdana ako postoje dovoljni kapaciteti u BiH.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da nemaju potpune informacije o stavovima svih nivoa vlasti, dok je Vlada Rs-a, prema njihovim saznanjima, dala pozitivno mišljenje na prijedlog mjera.
Privrednici koji se bave ovom oblasti, pak, tvrde da bi odluka o uvođenju zaštitnih mjera na uvoz čelika mogla skupo koštati Bosnu i Hercegovinu – upozoravaju privrednici.
Prema riječima Dževada Halilovića, predstavnika kompanije Tranzit Export, iza priče o "zaštiti domaće proizvodnje" krije se, kako tvrdi, pokušaj zatvaranja tržišta i davanja monopolističkog položaja jednoj kompaniji.
- Mi nismo protiv zaštite domaće proizvodnje. Ali ovdje se ne radi o zaštiti, nego o apsolutnoj zabrani uvoza i davanju monopolističkog položaja jednoj firmi. To je oligarhijski model poslovanja, a ne tržišna ekonomija - poručuje Halilović.
Rizik od međunarodnih sporova i recipročnih mjera
Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini s Evropskom unijom, zemljama CEFTA-e i Republikom Turskom. Jednostrano uvođenje potpunih zaštitnih mjera, smatra Halilović, predstavljalo bi kršenje tih sporazuma.
- Sigurno je da bi uslijedile recipročne mjere. Srbija bi reagovala, vjerovatno i EU, a Turska bi mjere mogla uvesti na proizvode koje mi izvozimo – prvenstveno brašno i meso. Time bi direktno bili pogođeni privreda i transportni sektor u Federaciji BiH - upozorava.
Poskupljenja do 20 posto i udar na investicije
Prema analizama koje su radili privrednici iz ove oblasti, cijena sirovine – toplo valjane žice i čelika – porasla bi za oko 200 KM po toni.
- To bi značajno povećalo cijenu gotovih proizvoda i učinilo nas potpuno nekonkurentnim na tržištima Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, pa čak i Mađarske. Ispali bismo sa svih regionalnih tržišta - kaže Halilović.
Čelik je osnovna sirovina u građevinarstvu, a posljedice bi se, tvrdi, vrlo brzo prelile na cijene stanova i infrastrukturnih projekata.
- Možemo očekivati poskupljenje stanova od najmanje 15 posto, a infrastrukturnih projekata, uključujući autoceste, između 15 i 20 posto. To su konkretne brojke iz naših analiza. Kada investitorima probijete budžete, oni odustaju. A to znači manje investicija, zatvaranje pogona i otpuštanje radnika.
Nova Željezara nema kapacitet da isprati tržište
Halilović otvoreno tvrdi da se cijela inicijativa vodi u korist Nove Željezare Zenica.
- Ta kompanija nema ni kvalitetne ni dovoljne količine da pokrije potrebe svih proizvođača. Mi smo 2. februara tražili ponudu za 5.000 tona sirovine, a 4. februara su nam odgovorili da nam, zbog "dinamike tržišta", ne mogu dati komercijalnu ponudu. To znači da nemamo pouzdanog dobavljača, a od nas se traži da zatvorimo sve druge kanale nabavke - isitče on.
Tajnovit proces i zaobilaženje institucija?
Prema njegovim riječima, cijeli proces vođen je bez konsultacija sa stručnom i poslovnom javnošću.
- Prva informacija je izašla u medije kada je Vlada FBiH dala saglasnost. Vanjskotrgovinska komora BiH nam je potvrdila da nije konsultovana. Odluka je više puta mijenjana – prvo je trebala stupiti na snagu 1. februara, pa danom donošenja, a sada 1. marta. Sve je rađeno u žurbi - naglašava Halilović.
Halilović tvrdi i da je 9. februara pokušano da se odluka progura mimo Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ali da to nije prošlo.
Prema riječima Halilovića, Vlada FBiH dala je saglasnost na odluku, ali, kako tvrdi, nije bila u potpunosti informisana o njenim stvarnim posljedicama po privredu Federacije.
-Mislim da Vladi FBiH nije prezentirana kompletna slika i da je sve vođeno prilično netransparentno - kaže on.
