Klijenti banaka u Hrvatskoj od ove godine mogu s bankama ugovoriti paket besplatnih usluga. Taj paket uglavnom podrazumijeva otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, izdavanje i korištenje debitne kartice, polaganje i preuzimanje gotovine itd.
Dakle, riječ je o bankarskim uslugama koje su potrebne gotovo svakoj osobi. Osnovni razlozi zašto je Hrvatska ozakonila navedeno su:
- Onemogućavanje bankarskih naknada za egzistencijalno važne bankarske usluge, kao što je primanje plate, penzije ili nekog drugog prihoda preko računa u banci;
- Podsticanje stanovništva da svoje finansijske potrebe ispunjava preko banaka, što je ekonomski sigurnije i praktičnije;
- Onemogućavanje bankarskih naknada za skrivene troškove osnovnih usluga;
- Usklađivanje s propisima Evropske unije.
Standard EU jeste da svaka banka mora osnovni račun učiniti dostupnim po niskoj naknadi ili besplatno.
Kako je pitanje naknada regulisano u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini je zakonodavstvo kojim se regulišu naknade za bankarske usluge, uključujući i one osnovne, slično zakonodavstvu državama Unije. Međutim, nadležni ne namjeravaju uraditi ono što je urađeno u Hrvatskoj.
Naime, kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine, iz Federalne agencije za bankarstvo (FBA) podsjetili su da su banke koje posluju u ovom entitetu zakonski obavezane besplatno ili uz razumnu naknadu otvarati, voditi i zatvarati osnovne račune.
"Trenutno zakonski nije predviđen obavezni besplatni paket bankarskih usluga, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, već balans između dostupnosti osnovnih usluga, održivog poslovanja banaka i zaštite korisnika finansijskih usluga", dodaju iz FBA.
Međutim, Vlada FBiH je sredinom januara usvojila paket šest prijedloga zakona, za koji tvrdi da će njime sveobuhvatno reformisati entitetski finansijski i platni sistem.
Dio tog paketa je Prijedlog Zakona o računima za plaćanje. Kako su obrazložili iz Federalnog ministarstva finansija, spomenutim zakonom predviđeno je uvođenje osnovnog računa koji mora biti dostupan svakom onom ko zakonito boravi u Bosni i Hercegovini. Obrazložili su šta će to značiti.
"Predviđeno je da za socijalno osjetljive korisnike finansijskih usluga naknada po osnovnom računu ne smije biti viša od 0,15 posto prosječne neto plate. Na ovaj način stvaraju se pretpostavke da socijalno osjetljive kategorije građana imaju niže naknade za osnovni set usluga, a koji ugovaraju s bankama", istakli su iz Federalnog ministarstva finansija.
Naglasili su da pripremaju zakone kojima će i drugim licenciranim institucijama, ne samo bankama, omogućiti pružanje platnih usluga.
S druge strane, iz Ministarstva finansija Republike Srpske napomenuli su da su 2022. u ovom entitetu usvojene izmjene i dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu, čime je uveden osnovni platni račun u cilju veće finansijske uključenosti fizičkih lica. Svi oni koji imaju prebivalište u Rs-u imaju mogućnost otvaranja spomenutog računa.
To znači da banke mogu fizičkom licu naplatiti otvaranje tog računa, ali da ta naknada mora biti, kako su ukazali iz Ministarstva, razumna i u skladu sa stvarnim troškovima. Otvaranje osnovnog platnog računa po "razumnoj" naknadi u ovom entitetu podrazumijeva:
Otvaranje, vođenje i zatvaranje tog računa;
- Uplatu novčanih sredstava na taj račun;
- Isplatu gotovine s tog računa na bankarskim šalterima i bankomatima;
- Neograničeno korištenje debitne kartice;
- Korištenje mobilnog i internetskog bankarstva;
- Sedam bezgotovinskih prijenosa mjesečno u pojedinačnom iznosu do 100 KM.
U Rs-u je već propisano ono što planiraju propisati u FBiH, a to je da naknada za osnovni platni račun za osobe iz socijalno osjetljivih kategorija ne smije biti viša od 0,15 posto od prosječne neto plate. Napomenuli su da u socijalno osjetljive kategorije spadaju:
Penzioneri s penzijom jednakom ili nižom od minimalne penzije za 40 godina radnog staža i više;
Korisnici prava u skladu sa zakonima kojima se uređuju socijalna zaštita, studentski standard, posredovanje u zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti, druga slična prava (novčana pomoć, dodatak za pomoć i njegu druge osobe, lična invalidnina, studentska stipendija, novčana naknada za nezaposlenu osobu isl.).
Iz Ministarstva finansija Rs izdvojili su primjere za koje smatraju da potvrđuju značaj prava na osnovni platni račun.
