Kako nam je preneseno, s premijerom Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka. Na njima je fokus svih razgovora bio razvoj i finansiranje projekata brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u FBiH.
UK Export Finance (UKEF), izvozno‑kreditna agencija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, aktivno traži projekte odgovornog infrastrukturalnog ulaganja širom Bosne i Hercegovine. No, vlasti u BiH na svim nivoima to, izgleda, ne žele!
Kako je za portal Fokus.ba potvrđeno iz Ambasade Velike Britanije u Sarajevu, od 2021. godine, UKEF je stavio na raspolaganje do četiri milijarde funti za dugoročno finansiranje. To uključuje rokove otplate do 22 godine za zelene projekte i fleksibilan zahtjev za britanski udio od 20 posto.
“Iako smo vodili razgovore s institucijama na svim nivoima vlasti, od općina do entiteta i države. Nismo primili zvaničan iskaz interesa koji bi omogućio razvoj projekata. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje spremno podržati inicijative kao što su putne i željezničke veze Sarajevo–Beograd i nada se da će BiH slijediti pozitivan primjer Srbije. Tamo UKEF finansiranje već podržava realizaciju velikih infrastrukturnih poboljšanja”, kazali su za Fokus u Britanskoj ambasadi u Sarajevu
Treba naglasiti da je UKEF, zadužena za promociju međunarodne trgovine i ulaganja pružanjem konkurentnog finansiranja za visokokvalitetne infrastrukturne i razvojne projekte širom svijeta. Tako UKEF finansiranje već omogućava značajna infrastrukturna unapređenja u regionu.
U Srbiji je, na primjer, UKEF finansiranje u iznosu od oko 660 miliona eura podržalo izgradnju 120‑kilometarskog, 5G‑spremnog Moravskog koridora. U Sjevernoj Makedoniji zaključen je međuvladin sporazum o partnerstvu radi unapređenja izgradnje brze željezničke pruge i modernizacije zdravstvene infrastrukture.
Kada je u pitanju, naprimjer, Federacija BiH, inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u konkretne projekte putne i željezničke infrastrukture pokrenuta je 30. marta 2023.. Tada je premijer FBiH bio Fadil Novalić.
Kako nam je preneseno, s premijerom Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet sastanaka. Na njima je fokus svih razgovora bio razvoj i finansiranje projekata brzih cesta i ključnih saobraćajnih pravaca u FBiH.
U ovaj projekat je uključena i grupacija ERG International Group sa sjedištem u Londonu, koja radi niz velikih infrastrukturnih projekata u svijetu. Zainteresirana je za učestvovanju u konkretnim projektima. To su brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša, zatim brze ceste Mostar-Široki Brijeg-granica sa RH, ili brze ceste Tuzla-Brčko-Orašje.
S Nikšićem, zatim sa ministricom prometa FBiH Andrijanom Katić na ovu temu sastanke je održao i britanski ambasador u BiH Julian Reilly. Također, održano je više tehničkih i operativnih sastanaka u Javnom preduzeću Autoceste FBiH.
Kako smo saznali, na nivou Tuzlanskog kantonu zabilježena je opšta nezainteresovanost institucija za projekte u ovom kantonu!
Milan Gajić, koji je donedavno bio regionalni direktor ERG-a, govorio je za Fokus na ovu temu. Kaže da je u razgovorima s vlastima i institucijama u BiH u posljednje tri godine pokušavao plasirati tzv. model “EPC+F”. To znači projektovanje, izgradnja i aranžiranje finansiranje za državu ili entitet.
“Tu sam veoma blisko sarađivao sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a sa sjedištom u UK ambasadi u Beogradu. Znači UKEF je spreman da da garanciju na 85-95 % totalne investicije, sa uslovom da dobije državnu garanciju (čak je i entitetska dovoljna). Dakle, da se min. 30 % UK produkta i usluga koriste. Preostalih 5-15 % se finansiraju iz budžeta ili preko komercijalnih banaka, što se također može aranžirati. To su dugoročni krediti sa do pet godina grejs perioda i od 14 godina za otplatu, što znači do 19 godina”, pojasnio je Gajić. Ističe da je upravo ovo više puta prezentovao premijeru Nikšiću kao i ministrici Katić.
“Svaki razgovor je bio pozitivan, i uvijek je izjavljena zainteresovanost. Na žalost nije bilo poslije toga nekih konkretnih mjera, kako bi se ti projekti po tom modelu pokrenuli”, istaknuo je on.
Smatra da je najveća smetnja to što Zakon o javnim nabavkama ne predviđa taj model. To znači, kako pojašnjava, da država prvo mora da ima budžet za gradnju da bi mogla radove raspisati. A sve to budući da nije moguće raspisati finansiranje i izgradnju u jednom tenderu.
“Kako mimoići tu prepreku? Npr. sa lex specialis ili G2G agreementom (bilateralni ugovor sa drugom državom kao npr. UK, itd.). Čak postoji G2G ugovor između Turske i Bosne i Hercegovine, ali na državnom nivou. Ne znam da li se to može na entitet primijeniti.
Mislim da vlasti aktvno trebaju raditi na rješenju, ako je taj vid finansiranja i izgradnje poželjan. Na žalost do sada nije bilo nekih ozbiljniji pokušaja”, naglasio je Gajić.
Navodeći inicijative, naprimjer Amerike i Bechtela, kazao je da oni rade sa istim modelom u Srbiji, gdje Bechte gradi “Moravski koridor”, koji je također pokriven od UKEF-a, “pošto je samo važno da se koristi minimalno 30 posto UK proizvoda i usluga. Uz to, dodaje on, Bechtel u Londonu također ima kompaniju.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
