Ističe da se alarm već odavno upalio jer četveročlanoj porodici u Federaciji BiH potrebna je prosječna plaća samo za hranu.
Dok globalni FAO indeks cijena hrane bilježi blagi pad uslijed nižih cijena žitarica i šećera, građani Federacije BiH suočavaju se s rekordnim troškovima života i cijenama hrane koje su izjednačene s onima u EU, a nerijetko i više.
Vladina mjera "zaključanih" cijena za 100 artikala u marketima je pokušaj ublažavanja pritiska, ali se gubici trgovaca nadoknađuju poskupljenjem ostale robe, ostavljajući sindikalnu potrošačku korpu na preko 3.430 KM.
Udruženja potrošača i sindikati upozoravaju da su cijene hrane u BiH previsoke u odnosu na niske plaće, što zahtijeva hitnu reakciju nadležnih ministarstava.
Globalni indeks cijena hrane u junu je zabilježio blagi pad, jer su niže cijene žitarica, šećera i mliječnih proizvoda ublažile rast cijena biljnih ulja i mesa.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), referentni indeks cijena hrane u junu 2026. iznosio je u prosjeku 130,3 boda. To je 0,3 posto manje nego u maju, ali i dalje 2,2 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz FAO-a ističu da različita robna tržišta različito reagiraju na aktuelne geopolitičke, valutne i klimatske okolnosti. U uvjetima rastuće globalne neizvjesnosti, transparentnost tržišta, pravovremene informacije i stabilni lanci snabdijevanja ostaju ključni za sigurnost prehrambenih sistema.
I dok se čeka zvanični junski izvještaj Federalnog zavoda za statistiku, pogled na police marketa i novčanike daje jasnu sliku realnosti na terenu.
Prijelomni ljetni mjesec donio je nastavak grčevite borbe protiv visokih troškova života, obilježen novim vladinim mjerama s jedne, te neumoljivim sezonskim poskupljenjima s druge strane.
Vladin štit od 100 artikala
Kao direktan odgovor na inflatorne pritiske koji su obilježili proljeće, Vlada FBiH je početkom juna odlučila proširiti listu artikala sa "zaključanim" cijenama na ukupno 100 proizvoda.
Veliki trgovački lanci obavezani su da na svojim policama osiguraju barem po jedan proizvod iz ključnih kategorija sa fiksiranom, nižom cijenom.
Ovaj ekonomski štit obuhvatio je osnovne namirnice poput hljeba, brašna (tip 400 i 500), suncokretovog ulja, šećera, te svježeg piletina i jaja M klase.
Na listu su uvršteni i mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, svježi sir), ali i sezonsko povrće i voće – uključujući krompir, crveni luk, mrkvu, paradajz, jabuke i banane.
Svi ovi artikli u trgovinama nose prepoznatljivu oznaku "Zaključana cijena" i predstavljaju jedinu sigurnu zonu za kućne budžete.
Iz Ministarstva trgovine FBiH za Faktor ističu da nemaju podatke koliko su građani dobili ovom odlukom Vlade FBiH da se zaključaju cijene za 100 artikala, te da vjeruju da građani koriste ovu mogućnost.
Statistika u blagom padu, novčanici u minusu
Iako zvanični podaci za juni stižu tek u drugoj polovini jula, uvod u ljeto ponudio je optimistične statističke procente koji se, nažalost, teško osjete u praksi.
Prema posljednjim dostupnim podacima za maj, zabilježen je pad općih potrošačkih cijena od 1,0 posto na mjesečnom nivou, dok je na nivou BiH hrana zabilježila minimalan godišnji rast od 0,60 posto.
Međutim, nezvanični podaci udruženja potrošača i sindikata pokazuju drugu stranu medalje. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u FBiH zadržala se na rekordno visokom nivou od preko 3.430 KM.
Od ovog iznosa, gotovo polovina (oko 1.600 KM) odlazi isključivo na prehranu.
Sa prosječnom federalnom platom od oko 1.700 KM, radnička porodica može pokriti jedva polovinu osnovnih mjesečnih troškova.
Dok su cijene 100 artikala u marketima strogo kontrolisane, trgovci su gubitke djelimično kompenzirali podizanjem cijena luksuznije robe, slatkiša i uvoznih delikatesa.
Istovremeno, slobodno formiranje cijena na gradskim pijacama za domaće ljetne proizvode koji nisu na vladinoj listi i dalje diktira visok tempo trošenja novca.
Skupo i za strance
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Natura" Mostar, za Faktor ističe da je Ministarstvo trgovine FBiH uradilo što je moglo, ali da "zaključane cijene" ne znače ništa bez uključivanja i drugih ministarstava u Vladi FBiH koja trebaju da rade u svo mresoru kako bi građani u Federaciji BiH mogli preživljavati.
- Znate li vi da su cijene hrane u Bosni i Hercegovini skoro pa identične onima u EU, a plaća radnika u FBiH, pa i u Rs su duplo manje. Hrana kod nas je skupa i za strance, i ne mislim pri tome na restorane, nego na prodavnice. Imao sam priliku da razgovaram sa turistima, i većinan jih je rekla da je hrana preskupa - ističe Bago.
Dodaje kako se 80 posto hrane u BiH uvozi, te da ni od trgovaca više ne ovise cijene, nego od raznih uvoznih lobija, što opet ukazuje na problem neuključivanja drugih ministarstava.
Ističe da se alarm već odavno upalio jer četveročlanoj porodici u Federaciji BiH potrebna je prosječna plaća samo za hranu.
- Vrijeme je da se probude i druga ministarstva u Vladi, da urade nešto konkretno kada je u pitanju život i finansije građana u FBiH - zaključio je Bago.
